Danas je akademik Vladimir Paar održao predavanje iz kolegija Fizika na preddiplomskom stručnom studiju Promet i kolegija Upravljanje okolišem na preddiplomskom stručnom studiju Menadžment Veleučilišta u Šibeniku sa temom ”Otvoreni fizikalni izazovi klimatskih promjena”.
U dvorani se tražilo mjesto više budući da su akademika došli poslušati studenti sa svih godina, ali i brojni profesori, kako iz Šibenika, tako i iz drugih gradova.
Dok smo sa svih strana okruženi tvrdnjama kako je globalno zatopljenje najveći svjetski problem, postoji dio onih koji smatra kako je to isto zatopljenje samo velika fama iza koje se kriju politički i financijski interesi. Takvog je mišljenja i akademik Paar, jedno od najvećih imena fizike na ovom području, koji smatra da ono što nam predstoji jest – ledeno doba.
Svi pričaju o globalnom zatopljenju, dok Vi pričate o ledenom dobu?
Mi se trenutno nalazimo u međuledenom dobu, a novo ledeno doba ne bi trebalo nastupiti bar još stotinjak godina, ali uvijek može biti iznenađenja. Neki smatraju da se mi već opasno približavamo ledenom dobu što vide u pokazateljima kao što je snijeg u svibnju. Ono što karakterizira ledena doba i jest upravo snijeg ljeti i zamrzavanje mora u zimskom periodu.
Da ledeno doba nastupi, što bi to točno značilo?
Jedino što imamo kao orijentir je prošlost, vječnog leda je tada bilo na Velebitu i na većim brdima Gorskog Kotara. Alpe su kompletno bile pod vječnim ledom. Naš predak, homo sapiens, kada je prešao slovensku granicu vrlo je brzo došao na vječni led koji je išao sve do Sjevernog pola jer nije bilo mora. Kada će nastupiti? Sva međuledana doba su u prošlosti trajala deset tisuća godina i kraće, sada je već prošlo 11 tisuća, dakle kasnimo. Može biti da je upravo efekt staklenika, što je mišljenje američkih znanstvenika, usporio taj proces.
Danas je temperatura zraka 15 stupnjeva što nije uobičajeno za ovo doba godine…?
Temperatura je fluktuacija, ide gore dolje kada predstoje promjene. To je signal da će doći do promjena, ne znamo koja vrsta promjene, ali može biti signal da dolazi.
Malo ledeno doba u svojoj najjačoj formi smo imali u 17. stoljeću. Zimi su mora zamrznuta, Jadransko more i čitav sjeverni dio je pola metara leda.
Znači nestaje morska granica sa Slovenijom?
Ne, to je u velikom ledenom dobu. Tada je riješen problem, samo se treba dogovoriti gdje je tada granica na kopnu.
PRIPREMA ZA LEDENO DOBA
Akademik Paar upozorava da se moramo pripremiti za ledeno doba, ali po svemu sudeći tRebalo bi preskočiti našu i sljedeću generaciju, osim ako ne bude iznenađenja.
Paarovo predavanje izazvalo je veliko zanimanje okupljenih, a akademik je objasnio i veliku ulogu klimatskih promjena u povijesti.
Zašto Sulejman nije zauzeo Beč, zašto je palo Rimsko Carstvo i Napoleon doživio poraz? Odgovore donose upravo klimatske promjene.
– Zašto imamo Snježnu Gospu čiji blagdan slavimo 5. kolovoza? Zato što je u mjesecu kolovozu, inače najtoplijem mjesecu u godini, pao snijeg. A to je normalna pojava za ledeno doba samo što ljudi to nisu znali – objasnio je akademik.
Klimatske promjene su odgovorne za srednjovjekovnu glad, smrt i raširene bolesti jer su ljudi uslijed neishranjenosti bili neotporni na bakterije i viruse.
Akademik je na kraju predavanje zaključio da trebamo učiti iz povijesti, ali i pripremati se za budućnost.
foto: Sanja Ivanišević
