Za Sandru Barešin možemo reći da je našla svoj ‘Kafić Uzdravlje’ where everybody knows her name. U njezinom slučaju to ipak nije kafić, već Gradska knjižnica Juraj Šižgorić gdje nas je u roku od tjedan dana počastila još jednim edukativnim predavanjem. Nakon što nas je prošli tjedan uvela u svijet vampira, vila i noćnih mora, ovaj tjedan nešto ljepša tema – primoštensko čipkarstvo.
– Prošli tjedan sam bila cijela mračna, a sad sam se žrtvovala za primoštensko čipkarstvo i obukla bijelo – započela je predavanje etnologinja Barešin koja je ovaj put dijelila mikrofon sa Vinkom Pancirov, tajnicom Udruge primoštenskih čipkarica ‘Pekljica’.
Primoštensko čipkarstvo na najljepši mogući način oživljava tradiciju, a primoštenska čipka stoji ‘bok uz bok’ sa poznatijom paškom ili lepoglavskom.
– Ime Udruge dolazi od motiva s primoštenske čipke tako da je više nego simbolično. Udruga, čije postojanje moramo zahvaliti Jadranu Kali iz Muzeja , danas broji 26 članica , a osim nas ‘velikih’, postoji i tečaj za one najmlađe koji vodi Lorenta Gracin. Nedavno su imale i izložbu u primoštenskoj osnovnoj školi – rekla je okupljenima Vinka Pancirov.
Hrvatsko čipkarstvo, koje se od 2009. nalazi na popisu zaštićene nematerijalne baštine, ima dugu tradiciju. Lepoglava, Hvar, Pag, Sv. Marija , sela Podravskog posavlja i , naravno, Primošten njeguju svoju kulturnu baštinu predstavljajući prava mala remek djela. Hvarska čipka je poznata po tome što se izrađuje od agave, a tradiciju njeguju sestre benediktinskog samostana na Hvaru.
Primoštenska čipka je priznati spomenik kulture na čijem očuvanju, ali i promociji, treba raditi.
