Više

    ROKO VULETIĆ: NCP Šibenik – Imamo projekte, ali banke nas ne žele pratiti!

     

    Usred ekonomske krize, najava rezova u javnom sektoru, povišenja PDV-a u gospodarski zamrlom Šibeniku početkom travnja očekuje se posve druga priča. NCP Šibenik i turski partner Dogus grupa otvara prve vezove za megajahte. Investicija vrijedna 17 milijuna eura, napokon će primiti prve goste. S Rokom Vuletićem, direktorom za korporativnu strategiju i razvoj NCP-a i potpredsjednikom  Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge nautičkog sektora provjerili smo kakva je perspektiva nautike pod okriljem hrvatskog gospodarskog sumraka.

    Kako kao jedan od predstavnika HUP-a komentirate dosadašnje mjere Kukuriku vlade? Nakon najave prvih rezova u javnom sekturu i povećanja PDV-a jesmo li na pravom putu prema oporavku?

    Ono što poslodavci definitivno pozdravljaju je smanjenje nekih nameta na cijenu rada. Prvenstveno mislim na smanjenje zdravstvenog doprinosa koje će u apsolutnim brojkama poduzećima u Hrvatskoj ostaviti 2 i pol milijarde kuna živog novca. To će prvenstveno osjetiti poslodavci koji imaju veliki broj zaposlenih, kao i mali i srednji poduzetnici. Omogućiti će nove investicije ili da se konsolidiraju financijski pokazatelji tih istih tvrtki, koji su uglavnom pogoršani uslijed trogodišnje recesije. Smanjeni su parafiskalni nameti koji su bili skriveni porezi, poput doprinosa za vode, šume, gospodarsku komoru. Naš porezni sustav podsjeća na tv prodaju, znate onu – i to nije sve, kupite set noževa, dobit ćete čarobnu krpu. Tako i ovdje imate, platite porez, doprinose, PDV. Ali to nije sve – još morate šume, vode, vatrogasce, gospodarsku komoru, naknadu za nezaposlene itd. Navodno Hrvatska ima skoro 200 raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta po čemu smo vjerojatno u samom vrhu u svijetu.
    Međutim, ključ nije u rezanju potrošnje i dizanju poreza, nego je u povećanju porezne baze, rastu gospodarskog potencijala, što će se dogoditi isključivo pokretanjem  novih investicija,   a što će posljedično rezultirati i novim radnim mjestima.

    Preslikajmo mjere vlade na primjer NCP-a Šibenik. Kako su se rezovi odrazili na poduzeće?

    NCP je jedan složeni sustav, koji se bavi brodogradnjom, samoj po sebi niskoprofitabilnom djelatnošću. Zahtjeva veliki broj zaposlenih, kooperanata. Osjetili smo od 2008. svjetsku ekonomsku krizu, ali i nerazumno ponašanje domaće politike. Naime, zbog slabijeg priljeva novca u proračun otkazani  su nam neki unaprijed planirani radovi za Hrvatsku ratnu mornaricu, što je dovelo do pada poslovnih prihoda. Ukoliko bude ušteda na poreznim i neporeznim davanjima , mi ćemo ih sve usmjeriti u financijsku konsolidaciju. Razmišljamo i o investicijama, ukoliko naiđemo na podršku države i financijskih institucija.

    Vlasnik NCP-a Goran Prgin je prije nekoliko godina javno tražio otpis dugova za koncesiju. U javnosti to nije dobro dočekano, jer je riječ o privatnom vlasniku koji traži otpis dugova državi.
    Država nije adekvatno reagirala, kako na naš tako ni na zahtjeve drugih proizvodnih firmi. Upravo u nereagiranju države i leži glavni uzrok za gubitak više od sto tisuća radnih mjesta u realnom sektoru. Mislim da je pogrešan pristup davati različiti tretman državnom i privatnom vlasništvu, kada je u pitanju poslovanje s državom. Moram pojasniti da za razliku od drugih brodogradilišta u RH u državnom vlaništvu koja plaćaju koncesijsku naknadu 50 lipa po četvornom metru i jedan posto od dobiti koje nikad nije bilo, NCP je svoju koncesiju plaćao 9 puta više, odnosno 4 i pol kune po četvornom metru i jedan i pol posto od ukupnog prihoda. Naša koncesijska naknada je određena kao da se radi o ekstraprofitnoj djelatnosti, što ona definitivno nije. Taj jedan i pol posto naknade je jedini profit koji brodogradilište ostvari kada proda finalni proizvod i to pod uvjetom da je iznimno racionalno poslovalo. Čitavo ovo vrijeme nismo dobili niti lipe državnih subvencija za gradnju brodova, dok je brodogradilištima u državnom vlasništvu u istom razdoblju oprošteno oko 12 milijardi kuna poreza i preuzetih bankovnih jamstava.

    Koliko ste ljudi otpustili, kako se kriza odrazila na NCP i konkretno na Remontno brodogradilište?

    Otpustili smo 50 ljudi iz cijelog sustava, isplatili smo sve otpremnine po kolektivnom ugovoru, proveli program zbrinjavanja, a proces je zbog rigidnih odredbi zakona o radu trajao devet mjeseci. Cijelo to vrijeme smo isplaćivali plaće, a da za ljude nismo imali posla, što je bio milijunski trošak, od kojeg ćemo se godinama oporavljati. Imali smo pad prometa od 35 posto, no nakon provedene interne racionalizacije i dogovora s glavnim kreditorima, počeli smo se intezivno boriti za nove poslove. Držim da je najgore iza nas i da dolaze bolji dani za NCP. Od 2005. od kada je je privatni vlasnik preuzeo Remontno brodogradilište u stečaju 86  plaća je isplaćeno na vrijeme, nisu nikad kasnile ni dana.S druge strane imamo nekoliko investicijskih projekata, koji bi mogli generirati rast firme i novo zapošljavanje, ali nažalost nemamo podršku financijskih institucija.

    O čemu se točno radi?
    Mještani Zlarina i Prvića godinama se žale na neadekvatnu brodsku liniju i zastarjeli brod Tijat na relaciji Šibenik – Vodice. Napravili bismo supermoderan brod, sličan onom za NP Brijuni, kapaciteta 400 putnika. Financijski je isplativ, zaposlio bi desetak ljudi ovog kraja, a tijekom gradnje i naših 250 radnika. No, banke nemaju sluha. Od države ne bi tražili ni lipe više, jer bi gradili točno u okviru sredstava kojima je ta linija trenutačno subvencinirana. Mi možemo ponuditi novogradnju u lokalnom brodogradilištu što je višestruk interes za  šibensko gospodarstvo – pravi primjer „win-win“ situacije. No, poslovne banke ne žele financirati projekt, iako je isplativ sam po sebi, nego traže dodatna jamstva.

    NCP nema u ovom trenutku dovoljno jaka jamstva za taj posao?
    Gledajte, nema ih nitko. Banke pogrešno razmišljaju,jer na taj način nema razvoja. Za financiranje novog projekta traže hipoteku na slobodnu nekretninu, što nema gotovo nitko. Naprimjer, ako na praznoj livadi gradite tvornicu,koja ima osigurano tržište za proizvode –  oni traže da založite drugu, jer zašto bi oni to inače financirali. U pravom kreditnom poslu ono što će biti izgrađeno treba biti garancija za financiranje projekta, a ne nešto postojeće, jer je to već financirano kreditnim novcem i pod hipotekom je. NCP ima dobre pokazatelje, ali nema slobodnih nekretnina koje konzervativne banke zahtijevaju. Za razliku od komercijalnih banaka,koje razmišljaju isključivo o profitu svojih stranih vlasnika, HBOR bi trebao imati drugačiju politiku i staviti to u kontekst nacionalnog i lokalnog interesa.

    U travnju NCP s turskim partnerom Dogus grupom na Kulinama otvara novih 80 vezova za megajahte, koje će biti na stalnom vezu u Šibeniku. Riječ je o prvoj takvoj marini na Jadranu. Poznato je da nautičari na stalnom vezu najviše troše u mjestu boravka, što je u prosjeku 60 do 70 tisuća eura godišnje. Da li je Šibenik spreman za takve goste?

    Mislim da je ponuda u Šibeniku još uvijek sezonskog karaktera. Nismo očekivali da će itko zbog same najave otvaranja marine prilagođavati svoje radno vrijeme, ali mislim da će s vremenom, kada ljudi prepoznaju što se zbiva, cijela ponuda iz uslužnog sektora trebati proširiti.

    Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma iz 2007. god Hrvatskoj nedostaje barem 10 tisuća vezova. Postoje planovi za gradnju, no gdje je zapelo?

    Spora i neučinkovita birokracija je naš najveći problem – imamo samo oko tisuću novoizgrađenih vezova od donošenja Strategije, koja predviđa 10 tisuća vezova, a u prostornim planovima županija je upisano čak 40 tisuća vezova. Prvo bi se država trebala dogovoriti sama sa sobom i odrediti deset glavnih lokacija, a onda srediti papire i raspisati natječaje. Ozbiljno kasnimo jer je istom razdoblju naša neposredna konkurencija (Italija i Crna Gora) izgradila 9 tisuća novih vezova.

    Kako šibensko područje kotira na nautičkoj karti?

    Ne znam točan broj vezova, no možemo biti relativno zadovoljni. Imamo Marinu Mandalinu, Frapu, Kremik, par dobrih marina. S druge strane, najatraktivniji smo po definiciji zbog nacionalnih parkova Krka i Kornati i ostatka arhipelaga, dakle, postoji još potencijala.

    Posljednja koncesija za gradnju marine na ovom području dodijeljena je zagrebačkom investitoru Agram Kaptol za projekt u Tisnom. Ima li pomaka?
    Situacija oko gradnje je generalno nikakva. Marina u Tisnom je dobar primjer. Gradnja još nije počela, a koncesiju su dobili prije dvije godine. U Tisnom je tri puta ponavljan natječaj, a konačno kada je izabran ponuditelj, prema najvišoj cijeni na natječaju, ispostavilo se da nema dovoljno novaca za gradnju.

    Talijanska vlada podignula je porez na luksuz, zbog čega je već najavljena navala njihovih jahti na hrvatske vezove. Možemo li mi odgovoriti njihovim zahtjevima?

    Teško. Talijani su podignuli porez na luksuz, koji će posebno pogoditi vlasnike brodova većih od 20 metara. Da mi danas imamo izgrađenih tih par tisuća vezova, te bi jahte kao prirodnu destinaciju izabrale upravo Hrvatsku. Ovako će vjerojatno ići u Crnu Goru, Francusku ili pak Tursku, gdje naprimjer nemaju PDV na vezove, a imaju novoizgrađene marine. Također, mi smo jedina zemlja na Mediteranu koja nema tax free gorivo. Italija, Francuska, Turska, Crna Gora komercijalnim stranim brodovima prodaju gorivo bez poreza. Kod nas je je apsurd što strani nautičar, kada ulijeva gorivo, mora platiti naknadu za Hrvatske ceste i HAC.

    Kako komentirate stav Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da država ne bi trebala ulagati u, pojednostavljeno rečeno, u postojeću industriju poput brodogradnje već u nove projekte?
    Moj stav je da ne treba ulagati u neprofitabilne projekte, a ne generalno u neki sektor. Baš suprotno, brodogradnja je jedna od rijetkih preostalih industrija u Hrvatskoj, s iznimnim multiplikativnim faktorom i utjecajem na platnu bilancu. Međutim, treba je racionalno organizirati kako ne bi generirala veće gubitke od koristi. Uvijek treba dati šansu nekom tko ima tržište za svoj proizvod. U NCP-u  gradimo već 7. i 8. katamaran za norveško tržište za njihovu ribogojilišnu industriju, koja je „teška“ 4 milijarde eura godišnje. Tu se HBOR i država trebaju ponašati poticajno, kako bi naš proizvod učinili konkurentnijim. Trenutačno mi u borbi s Kinezima, koji imaju de facto besplatan kapital, još moramo plaćati komercijalnu kamatu.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO U tijeku radovi na tribunjskom dijelu plaže...

    U tijeku su radovi na tribunjskom dijelu plaže Bristak i šetnici Vodice-Tribunj, javlja portal InfoVodice. Podsjetimo, u studenom prošle godine načelnik Općine Tribunj Marko Grubelić...

    Nova runda subvencioniranih stambenih kredita, mladi su u...

    Prijave za novu rundu APN-ovih kredita uskoro počinju, možda i zadnji put, javlja RTL. - Počinjemo 15. veljače s objavom javnog poziva kreditnim institucijama koje...

    Zubato sunce od sutra i ugriz zime u...

    Hladan zrak danas ulazi na 'velika vrata' s jakim, na udare i olujnim vjetrom, pogotovo sjevernim u Podravini, Slavoniji i Baranji, te burom na...

    Solaris dobro krenuo protiv Mladosti, bodovi ipak otišli...

    Vaterpolisti Solarisa poraženi su od Mladosti u četvrtom kolu Lige za prvaka, odnosno 12. kolu domaćeg prvenstva. Bodove je iz Crnice odnijela Mladost slavivši...

    NAJNOVIJE

    FOTO U tijeku radovi na tribunjskom dijelu plaže Bristak – šetnica Vodice-Tribunj

    U tijeku su radovi na tribunjskom dijelu plaže Bristak i šetnici Vodice-Tribunj, javlja portal InfoVodice. Podsjetimo, u studenom prošle godine načelnik Općine Tribunj Marko Grubelić...

    Nova runda subvencioniranih stambenih kredita, mladi su u niskom startu

    Prijave za novu rundu APN-ovih kredita uskoro počinju, možda i zadnji put, javlja RTL. - Počinjemo 15. veljače s objavom javnog poziva kreditnim institucijama koje...

    Zubato sunce od sutra i ugriz zime u novome tjednu

    Hladan zrak danas ulazi na 'velika vrata' s jakim, na udare i olujnim vjetrom, pogotovo sjevernim u Podravini, Slavoniji i Baranji, te burom na...

    Solaris dobro krenuo protiv Mladosti, bodovi ipak otišli u metropolu

    Vaterpolisti Solarisa poraženi su od Mladosti u četvrtom kolu Lige za prvaka, odnosno 12. kolu domaćeg prvenstva. Bodove je iz Crnice odnijela Mladost slavivši...