Kada hrvatska vlada odluči napraviti kompromis i uslijed podizanja PDV-a na 25 posto, osnovne namirnice oporezuje sa 10 posto, to znači da ubuduće jeftinije možete samo – piti šerbet. Taj narodni lijek protiv kašlja dobijete miješanjem prženog šećera, vode i po želji ulja, namirnica koje su zajedno s dječjom hranom, od 1.ožujka svrstane u niži porezni razred. No, da biste dobili šerbet, potrebno je dodati mlijeko. Srećom, ono je oslobođeno PDV-a, zajedno s kruhom, lijekovima, medicinskim pomagalima i knjigama. Zlobnici bi rekli da se Hrvatska pretvara u porezni raj za plućne bolesnike. Pod tiradom poskupljenja teško dišu potrošači, ali paradoksalno i trgovci.
Preko 60 posto malih trgovaca blokirano
Unatoč visokim maržama, opstaju samo veliki trgovački lanci, dok mali postepeno zatvaraju obrte i traže posao kod konkurencije. Upravo to napravila je jedna šibenska trgovkinja koja je trgovinu s hranom zatvorila nakon 18 godina. Nije mogla konkurirati velikim trgovačkim lancima, pa je svoj poslovni prostor iznajmila ‘Studencu’. Sada radi kao poslovođa – na mjestu svoje bivše trgovine vodi posao za trgovački lanac. I to je još sretan scenarij, govori Ivana Jurišić Rakić, predsjednica Ceha trgovine Obrtničke komore Šibensko-kninske županije. Samo prošle godine propalo je preko 200 obrta, a sveukupno je 60 posto trgovačkih obrta blokirano.
– Brojke bi bile još gore, ali porezna uprava dopušta gašenje obrta tek kada naplate sve dugove – govori Jurišić Rakić.
Veliki lanci opstaju zbog marži, za male trgovce nema izlaza. Dok je većina trgovačkih lanaca podignula cijene još u siječnju, mali si to ne mogu priuštiti.
– Nekoliko dana prije podizanja poreza, mušterija je u mojoj trgovini rezervirala hlače trenirke. Koštale su 119 kuna, a kada je došla po njih, pitala me – jesu li sad skuplje? Naravno da tih 2 posto poreza moram odbiti od svoje marže, jer mali trgovci poznaju osobno svoje kupce, znamo kako žive i dugujemo im korektan odnos – objašnjava Ivana Jurišić-Rakić, vlasnica dviju trgovina odjećom.
Dok mali trgovci jedva preživljavaju, veliki trgovački lanci u krizi najmanje pate. Prvenstveno zahvaljujući činjenici da prodaju svima nužnu hranu, no prema revizoru Vladi Brkaniću, u borbi s recesijom pomogle su im i visoke marže. Koristeći se podacima FINA-e, on je prošle godine analizirao visine marži u različitim marketima.
Konzum ima najviše marže
Analizom 12 kompanija došao je do zaključka da najniže marže ima Metro Cash&Carry i to tek 11,7 posto. Plodine su druge po povoljnosti i kod njih udio marže iznosi 16,7 posto. Istu ima i Spar. Konzum, pak, ima najvišu maržu koja u cijeni ima udio od čak 20,02 posto. Prema nekim procjenama, hrvatske marže su slične europskima. Susjedne zemlje Srbija i Slovenija nastojale su utjecati na trgovačku zaradu uvođenjem raznih mjera, međutim, s upitnim posljedicama. Srbija je tako ograničila zaradu trgovaca na 10 posto, što je dovelo do gašenja trgovina i gubitka od preko 3 tisuće radnih mjesta. Stoga, reguliranje marži, smatraju stručnjaci, ni u Hrvatskoj nije rješenje.
– Reguliranje marži na taj način je čisto uplitanje u slobodno tržište. Njihovo ograničavanje bi odvelo u propast trgovine, a potrošači ne bi puno dobili – smatra Srđan Jakelić, tajnik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije.
Linićeve mjere smatra vatrogasnima, jer oko tri i pol milijarde kuna većih prihoda od PDV-a do kraja godine namirit će građani, što dugoročno neće pomoći gospodarstvu. S tim se slažu udruge za zaštitu potrošača.
– Zasad sve ide preko leđa građana. Tvrtke će povećanje poreza ionako ‘prebiti’ na kraju godine. Cijene hrane su ionako skočile u marketima još u veljači, svi su se pripremili na to. Potrošačima je jedino preostalo ganjati akcije i popuste – rekla je Erika Popović Baranović iz Udruge za zaštitu potrošača ‘Plavi val’. Ističe kako se reguliranjem marži vjerojatno ne bi ništa dobilo, jer cijene hrane ne dirigira samo porez, već i cijena goriva, koja je stalno – u porastu.
