Veliki tjedan započeo je Cvjetnicom ili Nedjeljom muke Gospodnje, a dani pred Uskrs za kršćane su vrijeme ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događaja u njemu.
Vazmeno trodnevlje započinje Velikim četvrtkom kada se vjernici prisjećaju Isusove posljednje večere, a taj dan ujedno je i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak slavi se misa posvete ulja na kojoj se posvećuje krizma odnosno ulje za sakrament potvrde, bolesničkog pomazanja i ulje za katekumene.
Navečer se u crkvama slavi ‘Misa večere Gospodnje’ kojom započinje vazmeno trodnevlje, a ujedno se slavi i obnavlja ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda.
Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Zanimljivo, to je jedini dan kada je zabranjeno slaviti sveta misna otajstva. Daime, misa je nekrvna žrtva Isusa, a na taj dan je Krist bio žrtvovan na križu, odnosno dao je svoju krvnu žrtvu za otkupljenje drugih, stoga Katolička crkva taj dan ne slavi misu.
Oltari u crkvama su bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, što je i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim. Diljem svijeta održava se križni put, a puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka. Čita se Sveto pismo i navješta muka, vjernici ljube križ i slijedi pričest.
Post je kod katolika obavezan na Veliki petak, i to za sve osobe od 18 do 60 godina starosti, dok je za sve one starije od 14 godina obavezan i nemrs. Post znači da se osoba jednom u danu najede do sita, dok nemrs znači da se tog dana ne jede meso.
Vazmeno ili Uskrsno bdijenje je kršćansko bogoslužje u noći između Velike subote i Uskrsa, kada se slavi Isusovo uskrsnuće. U Rimokatoličkoj Crkvi na vazmeno bdjenje slavi se najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini. Njome počinje uskrsno vrijeme. Prvi se put izgovara ‘Aleluja’ nakon korizme.
