Veliki petak je za kršćane dan najveće sabranosti, promišljanja i pokajanja. Vjernici diljem svijeta prisjećaju se Kristove patnje i smrti koju je podnio i razmatraju o dubini njegove ljubavi, a to je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva.
Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na Veliki petak je sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge – krvnu žrtvu. Iz tog razloga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.
Oltari u crkvama su bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdrži od pića i hrane.
Uz pridržavanje epidemioloških preporuka, na Veliki petak u šibenskoj katedrali u 19 sati počinju obredi muke Gospodnje, koje će predvoditi biskup Rogić, dok je za Veliku subotu predviđena krunica u 16.30 sati. U 17 sati bit će blagoslov uskrsnih jela, a u 21 sat biskup će predvoditi vazmeno bdijenje.
Na Uskrs će u katedrali mise biti u 9.30 kad ćete moći blagosloviti i uskrsno jelo. Misa je također u 11 te u 19 sati.
