Uz osobna svjedočanstva o biskupu

U katedrali sv. Jakova obilježavanje 25. obljetnice smrti biskupa Badurine

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘Biskup Srećko Badurina’ u petak, 17. rujna organiziraju Dane biskupa Srećka Badurine.

U katedrali sv. Jakova s početkom u 19 sati biskup Tomislav Rogić predvodit će euharistijsko slavlje za sve poginule branitelje i pokojnog biskupa Badurinu. U 20 sati na rasporedu su osobna svjedočanstva o biskupu Srećku Badurini.

Monsinjor Srećko Badurina rođen je 12. svibnja 1930. u Lunu na otoku Pagu. Prvo je od jedanaestero djece Pavla i Sokole rođene Baričević. U dvanaestoj godini života ulazi u redovničku zajednicu franjevaca trećoredaca glagoljaša. Prvu mladomisničku godinu djeluje kao kapelan u novoosnovanoj (1953.) župi sv. Ivana u Zadru. 1966. godine, dobivši konačno putovnicu, odlazi u Rim, gdje je na Institutu sv. Alfonsa Liguorija upisao specijalni studij moralne teologije.

Odslušao je tri semestra, a četvrti je gostovao u  Louvainu i pohađao predmete iz različitih teoloških struka. Diplomirao je na višem institutu Accademia Alfonsiana u veljači 1968. godine. Iste godine započinje također predavati moralnu teologiju i katoličku društvenu nauku na Katehetskom institutu KBF-a u Zagrebu (8 semestara). Istodobno obavlja i niz drugih službi u svojoj provinciji. Posebno se zanima za trećoredsku duhovnost, osobito za njezine srednjovjekovne korijene, te u tom smislu prevodi nekoliko vrijednih članaka u provincijalnom glasilu od kojih “Tau – pokornički i franjevački znak” (1981.) izravno vodi do znaka u njegovom biskupskom grbu.

Premještajem u samostan sv. Franje u Krk (1986.) želi se još određenije posvetiti duhovnosti i mogućnostima nakane zajednice da jedan od samostana (Glavotok na Krku) organizira kao kuću molitve.

U tom samostanu imenovan je za biskupa šibenskog, 7. prosinca 1987. Za biskupa ga je zaredio sveti Ivan Pavao II., u Vatikanu, 6. siječnja 1988. U travnju 1993. BKJ mu je povjerila da organizira rad Informativne katoličke agencije (IKA). Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) 8. lipnja 1993., kada je konstituirana HBK, izabran je za prvoga potpredsjednika HBK i postao članom Stalnog vijeća HBK. Na istom zasjedanju izabran je za člana Komisije za uređenje odnosa s državom i za člana Komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Srčani udar je doživio na blagdan Uzvišenja sv. Križa u Ogulinu, 14. rujna 1996., prebačen je u bolnicu u Zagreb, gdje je umro 17. rujna 1996., na blagdan Rana sv. Franje, u Vinogradskoj bolnici.

Pokopan je u katedrali u Šibeniku 19. rujna 1996.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.