Danas slavimo svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice i zaštitnika naše domovine. Sv. Josip zaručnik je Blažene Djevice Marije i Isusov zemaljski otac i hranitelj.
Ime hebrejskog je podrijetla i znači ‘neka Bog pridoda’. Nazvan je prema Josipu Egipatskom, sinu patrijarha Jakova. Prema Evanđeljima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, te je po njemu i Isus postao Davidov potomak.
Papa Ivan XXIII. u buli ‘Redemptoris custos’ govori o pravom i stvarnom Josipovom očinstvu, ali to očinstvo ne izvodi po biološkom začeću nego po prihvaćanju. Isus se u evanđeljima zove sinom Josipovim, i to je zakonski doista i bio.
Isusov otac bio je ne samo prema Zakonu, nego i po prihvaćanju Božjega poziva upućenog mu po anđelu Gabrijelu. Svojim pristankom, baš kao i Marija, postao je Isusovim zemaljskim ocem po Duhu Svetom.
Evanđelja opisuju sv. Josipa grčkom riječju ‘tekton’, što u prijevodu znači tesar, drvodjelja, doslovno umjetnik u radu s drvom. Sveti Matej naziva ga pravednim, što znači krepostan i svet muž. Živio je skromno u gradiću Nazaretu u pokrajini Galileji na sjeveru Palestine i svojim radom uzdržavao je sv. Obitelj.
Josipa nazivaju i šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu njegovu riječ. No to ne umanjuje njegovu ulogu u djelu spasenja i u odgoju Isusovu, koji mu je Bog povjerio. Josip nije bio, kao uostalom ni Marija, čovjek velikih riječi, nego čovjek vjere, djela i rada. I nama bi u tome pogledu mogao biti uzorom.
Papa Pio IX proglasio je sv. Josipa 1870. godine zaštitnikom sveopće Crkve. Moli mu se i za sretnu smrt. Prema predaji, Josip umro u rukama Isusa i Marije. Svetom Josipu posvećen je i mjesec ožujak, a kao njegov dan posvećena mu je srijeda.
Hrvatski sabor proglasio je svetog Josipa 1687. godine zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetoga Josipa nalazi se u Karlovcu, piše HKM.
