Prije 24 godine

Na današnji dan umro je omiljeni šibenski biskup Srećko Badurina

Monsinjor Srećko Badurina preminuo je na današnji dan 1996. godine na blagdan Rana sv. Franje.

Prvijenac je od jedanaestero djece Pavla i Sokole rođene Baričević.  Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a u dvanaestoj godini života ulazi u redovničku zajednicu franjevaca trećoredaca glagoljaša.

Prvu mladomisničku godinu djeluje kao kapelan u novoosnovanoj župi sv. Ivana u Zadru, a potom nastavlja teologiju na KBF-u u Zagrebu, gdje je diplomirao 1958. Nakon postdiplomskog studija doktorirao je iz morala disertacijom ‘Svrha braka osobito prema nauci Pija XIF’.

U Rim odlazi 1966. godine, gdje je na Institutu sv. Alfonsa Liguorija upisao specijalni studij moralne teologije. Odslušao je tri semestra, a četvrti je gostovao u  Louvainu i pohađao predmete iz različitih teoloških struka. Diplomirao je na Alfonsianumu u veljači 1968. godine. Iste godine započinje također predavati moralnu teologiju i katoličku društvenu nauku na Katehetskom institutu KBF-a u Zagrebu (8 semestara). Istodobno obavlja i niz drugih službi u svojoj provinciji.

Premještajem u samostan sv. Franje u Krk (1986.) želi se još određenije posvetiti duhovnosti i mogućnostima nakane zajednice da jedan od samostana organizira kao kuću molitve.

U tom samostanu imenovan je za biskupa šibenskog, 7. prosinca 1987. Biskupsko posvećenje primio je od Svetog Oca Ivana Pavla II., u Vatikanu, 6. siječnja 1988. U biskupskoj konferenciji ondašnje Jugoslavije u jesen 1988. povjereno mu je vodstvo novoosnovane Komisije Biskupske konferencije ‘Pravda i mir’.

U travnju 1993. BKJ mu je povjerila da organizira rad Informativne katoličke agencije. Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije  8. lipnja 1993., kada je konstituirana, izabran je za prvoga potpredsjednika i postao članom Stalnog vijeća. Na istom zasjedanju izabran je za člana Komisije za uređenje odnosa s državom i za člana Komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Srčani udar je doživio na blagdan Uzvišenja sv. Križa u Ogulinu, 14. rujna 1996., prebačen je u bolnicu u Zagreb, gdje je umro 17. rujna 1996., na blagdan Rana sv. Franje, u Vinogradskoj bolnici.

Pokopan je u katedrali u Šibeniku 19. rujna 1996. Pogrebna misa bila je u šibenskoj katedrali uz sudjelovanje gotovo čitavog hrvatskog episkopata, predvođenog kardinalom Franjom Kuharićem, kao i uz sudjelovanje nuncija mons. G. Einaudija, brojnih svećenika i mnoštva vjernika.

Pokopu su prisustvovali i predstavnici državne vlasti i drugih religija. Suosjećanje s vjernicima, kako to ističe Drugi vatikanski sabor ‘u njegovim tjeskobama i nevoljama’  oznaka je biskupa Badurine za vrijeme ratnih nedaća posljednjih godina.

Ostaje u Šibeniku s vjernicima i upućuje preko radija svoju pastirsku riječ, posebno u korizmi 1993., svim vjernicima, kada se narod skrivao po skloništima i nije se mogao sastajati na slavljenje euharistije u svojim crkvama.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.