Vjernici grada Šibenika i okolice već tradicionalno i ove će godine svečano slaviti sv. Antu u crkvi sv. Frane. Neposredna priprava za blagdan je trodnevnica od subote do ponedjeljka. Poseban dodatak i ove godine će biti ‘Obred preminuća sv. Ante, odnosno molitveno bdjenje u ponedjeljak nakon večernje svete mise.
Svete mise su po ovom rasporedu: 7, 8, 9, 10.30, 12, 17 i 19 sati. Nakon svete mise u 17 sati je blagoslov djece i ljiljana. Glavno slavlje je navečer u 19 sati kada svetu misu predvodi fratar franjevačke provincije Bosne srebrene fra Damir Pavić.
Tijekom cijeloga dana veći broj svećenika će biti na raspolaganju za svetu ispovijed. Osobita veza sv. Ante i djece proizlazi iz zagovorničke uloge sv. Ante ,ali i zbog činjenice koju vidimo na slikama i kipovima: kako sv. Ante u rukama drži Dijete Isusa. Sva djeca će za uspomenu dobiti i sličicu s molitvom sv. Anti.
Vjernici i štovatelji sv. Ante za ovaj blagdan su se pripremali kroz trinaest utoraka, od kojih je prvi bio 14. ožujka a posljednji 6. lipnja. Svaki utorak je svetu misu predvodio i propovijedao novi svećenik a vjernici su se mogli sakramentalno obnavljati u svetoj ispovijedi i svetoj misi.
Također je predviđena i zahvalna sveta misa u utorak nakon blagdana, 20. lipnja u 19 sati.
Sveti Ante je jedan je od najomiljenijih i najčašćenijih svetaca katoličkog svijeta. Zahvaljujući iznimnim čudotvornim krjepostima radi kojih ga se zaziva, u Italiji – a posebice u Padovi – poznat je jednostavno kao “Svetac”.
CRKVA SV. FRANE NOSITELJ KULTA SV. ANTE U ŠIBENIKU
Crkva sv. Frane kakvu danas vidimo nije bitno promijenila svoj vanjski oblik, ali se stilski mijenjala i prilagođavala vremenu. Osobito njezina unutrašnjost. Nemamo nikakvih slika niti nacrta iz vremena kada je kapelu glavnoga oltara, gotski presvođenu, resio elegantni ciborij koji je izradio vrsni majstor Antonio Bugiato oko 1441. godine. Prema pisanju don Krste Stošića već tada je glavni oltar bio posvećen sv. Anti. U lipnju 1748. tadašnji provincijal fra Stepan Ferrari iz Splita pokreće akciju podizanja novoga mramornog oltara sa tabernakulom iznad kojeg se diže slika sv. Ante. To se sve i dogodilo upravo u brzim rokovima. To je zapravo onaj oltar kojega pamte stariji jer je čitav gornji dio, sačinjen od četiri stupa od ružičastog mramora sa kipovima, bio rastavljen i dijelom uklonjen iz crkve. Spomenuta slika sv. Ante je djelo koje se pripisuje splitskom slikaru Matiji Ponzoniju (Pončunu) a izrađena je 1655. Nije međutim sasvim jasno koja je to slika. Je li to sadašnja oltarna pala koja se trenutno nalazi na desnom mramornom oltaru na kojoj se vidi također i panorama grada Šibenika. Svakako, sv. Antu se maklo sa glavnoga oltara i dalo da u centru bude tabernakul s raspelom.
