Ukupno 1,9 milijuna kuna vrijedne ugovore potpisao je danas šibensko-kninski župan Goran Pauk s predstavnicima gradova Šibenika, Vodica i Skradina te predstavnicima općina Bilice, Pirovac, Tribunj, Tisno, Murter-Kornati, Primošten i Rogoznica za sanacije štete na pomorskim dobrima.
Gradu Šibeniku odobreno je 150 tisuća kuna i to za sanaciju obalnih puteva na Kapriju, Žirju i Zlarinu.
Za sanaciju rive u Prvić Luci, druga faza Kekinog žela Grad Vodice je dobio 150 tisuća kuna, a isti iznos odobren je i Općini Bilice za sanaciju plaže za pse u uvali Kecina kula, sanciju plaže u uvali Stubalj, Vrulje i Kalauzovac, kao i sanaciju obale na predjelu Pisak u uvali Vrulje.
Županija je za Općinu Pirovac izvojila najveći iznos, 300 tisuća kuna za nastavak sanaciije obalnog zida u uvali Vrilo, a Općina Tribunj dobila je 250 tisuća kuna za sanaciju dijela obale u uvali Zamalin.
Općine Tisno i Murter-Kornati odobren je iznos od 150 tisuća kuna. Tisno će sanirati obalu Istočna Gomilica, dok će Općina Murter-Kornati sanirati područje od Despensirove ulice do ulice Mahredov volat.
Općina Primošten s 200 tisuća kuna sanirat će šetnicu na potezu Dolac Huljerat, Grad Skradin će s istim iznosom sanirati mul u Prukljanu, dok će Općina Rogoznica sanirati obalu u naselju Crljena.
– Ovo je godina u kojoj smo najviše planirali i isplatili, a proteklih pet godina govorimo o iznosu koji je nešto manji od 9 milijuna kuna. To je dosta dobar iznos, a tako ćemo nastaviti i dalje – kazao je župan Goran Pauk.
Kako je kazao načelnik Općine Tribunj, Marko Grubelić, priroda ide prema lošijim učincima, a to nas u budućnosti mora dobro zabrinuti te moramo zajednički djelovati.
– Koliko znam, ovo je najveći iznos koji je dobila Općina Tribunj. Plaža Zamalin je pogođena junački, a majka priroda je pokazala kako s njom nema šale. Nas je ta ‘šala’ koštala, a uzet će nam još novca. Ovaj dio koji dolazi od Županije dobro će nam doći – rekao je.
Župan Pauk spomenuo je postupak izrade geoinformacijskog sustava pomorskog dobra naše županije koji je započet 2018. godine.
– Taj sustav nam daje osnovu za kvalitetno praćenje lokacija pomorskog dobra i status pomorskog dobra. Geoinformacijski sustav nam je izradila tvrtka Geodetski zavod Rijeka te implementirala program ‘Koncesi’. U 2019. godinoj smo sustav nadopunili digitalnim katastarskim planom, a u ovoj godini poduzimamo radnje za izradu tzv. ‘web gisa’ koji će pomoći gradovima i općinama oko upravljanja njihovim pomorskim dobrima – zaključio je.
Inače, u proračunu je predviđen iznos od 2 milijuna kuna, no 100.000 kuna ostaje za ‘potencijalnu’ rezervu.
