Švedska Akademija dodijelila je ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost slavnom rock kantautoru Bobu Dylanu za stvaranje novog poetskog izraza u okviru velikog američkog tradicijskog glazbenog izričaja.
Velikom ljubitelju Boba Dylana, šibensko-kninskom županu Goranu Pauku pametni je telefon tu vijest dojavio na jednom vrlo važnom sastanku s kolegama iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.
– Usred ozbiljnog sastanka o projektima koji će možda biti i spiritus movens za županiju dođe mi ovako dobra vijest. Možda je to dobar znak. U razgovor o preozbiljnom projektu uletija mi je Dylan koji me prati cili život, odnosno ja njega pratim. Moj je komentar; A ‘ko bi je drugi moga dobiti od svih rokera na ovome svitu. Nema toga rokera koji bi je prije Dylana trebao dobiti, kazao nam je Goran Pauk.
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se jednom godišnje autoru koji je napisao ‘najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima’. Riječ djelo ne označava nužno jedno djelo, može značiti i životni opus autora.
Pritom nije bitno iz kojeg dijela svijeta autor dolazi i na kojem jeziku piše. Prošle godine nagradu je dobila bjeloruska književnica Svetlana Aleksievič “zbog njezinog polifonog pisanja, koje je spomenik patnji hrabrosti u našem vremenu”.
Bob Dylan, pravim imenom Robert Allen Zimmerman, jedan je od najvećih kantautora 20. stoljeća i kultna ličnost generacije 1960-ih godina. Često je kroz pjesmu izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere općenito, te pjevao o ljubavi. Najpoznatije su njegove pjesme Blowin’ in The Wind, The Times They Are A-Changin’, Like a Rolling Stone, Just Like A Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay i druge.
Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom (na primjer Lou Reed iz The Velvet Underground). Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na što ga je potakla obrada njegove pjesme Mr Tambourine Man grupe Byrds) te country rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz 1967./1975., John Wesley Harding iz 1968. i Nashville Skyline iz 1969.). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966.) a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe.
Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U četrdeset i pet godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji The Freewheelin’ Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times.
