Automatski vanjski defibrilatori (AVD) nisu dostupni na niti jednom frekventnom mjestu u središtu Šibenika, no registrirani su na ukupno 10 mjesta u Šibensko-kninskoj županiji. Podatak je to sa stranice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu na kojoj se nalazi popis uređaja koji spašavaju ljudski život u trenutku srčanog zastoja, a ukupno ih je u Hrvatskoj preko stranice HZHM-a registrirano 509.
Što se Šibensko-kninske županije tiče, po jedan automatski vanjski defibrilator postavljen je na otoku Žutu u Nacionalnom parkovu Kornati i na Skradinskom buku u NP Krka, dva su smještena na trajektima, jedan mobilni u DVD-u Žirje kao i u DVD-u Zlarin, a mobilni automatski defibrilator instaliran je i u vozilu koje koristi šibenska stanica HGSS-a. U sjedištu Policijske uprave šibensko-kninske nalazi se jedan AVD, kao i u Turističkoj zajednici Vodice, dok je u Primoštenu registriran jedan u centru mjesta, kraj tamošnje Turističke zajednice.
Uzme li se u obzir podatak kako godišnje u Hrvatskoj oko devet tisuća ljudi doživi srčani udar na poslu, kod kuće ili na javnom mjestu, jasno je da AVD-a kronično nedostaje na mjestima kao što je Autobusni kolodvor, Poljana ili, pak, plaža na Banju.
Primošten ima pet automatskih vanjskih defibrilatora
– Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije iznio je prijedlog da se na sva mjesta na kojima boravi veći broj ljudi, poput plaža, hotela, bazena i ostalih javnih mjesta, postave automatski vanjski defibrilatori, što bi uvelike olakšalo i nama djelatnost izvanbolničke hitne medicine kada je u pitanju pružanje pomoći. Međutim, takvo što ovisi o lokalnoj samoupravi – objašnjava Tomislav Jukić, ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
Tako je Općina Primošten, primjerice, lani kupila četiri defibrilatora i platila ih oko 103 tisuće kuna, da bi kasnije nabavila još jedan. Osim AVD-a u centru Primoštena pokraj Turističke zajednice, automatski vanjski defibrilator nalazi se i u hotelu, u zgradi Općine u kojoj je smješten i vrtić, knjižnica, sve općinske službe te uprava dva komunalna poduzeća, u novoj zgradi takozvanog Doma zdravlja kao i na recepciji u kampu.
– Imamo defibrilatore u ambulantama na punktovima od Rogoznice do Pirovca i Tisnog. Isplanirali smo njihovo postavljanje na punktovima na kojima ne postoji hitna pomoć, a prije tri godine kupili smo desetak komada, svaki u vrijednosti od oko 20 tisuća kuna i dosad još niti jednom nisu korišteni – govori ravnatelj Doma zdravlja Šibenik Joško Jurić.
Kako koristiti AVD?
Uređaji su označeni skraćenicama AVD ili AED, odnosno ‘automatic external defibrillator’, a Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije ima svoj edukacijski centar u kojem svatko tko želi može proći obuku.
– Riječ je o profesionalnom aparatu kojeg bi svaki laik trebao naučiti koristiti, jer je vrlo jednostavan za korištenje. Prisloni se na prsište pacijenta i aparat sam navodi što treba raditi. Na ekranu se prikazuju poruke, a neki od njih imaju i glasovno navođenje – dodaje Jukić.
Kako bi građane upoznali s radom AVD-a, Hrvatski zavod za hitnu medicinu još prije četiri godine snimio je edukativni video o načinu uporabe uređaja koji vodi gledatelja kroz četiri ključna koraka koji pomažu u preživljavanju.
Na stranici AED.hr nalazi se popis i ostalih automatskih vanjskih defibrilatora postavljenih diljem Hrvatske, pa tako pronalazimo podatak kako je jedan smješten u Etnolandu Dalmati u Drnišu, dok je drugi postavljen na motornoj jahti ‘Baloo’ registriranoj u Šibeniku.
Za kraj, ukoliko se defibrilator primjeni u prve tri do pet minuta, postoji vrlo visoka vjerojatnost da će se osoba koja je doživjela srčani zastoj uspješno oporaviti, zbog čega je iznimno važna široka dostupnost automatskih vanjskih defibrilatora. Od 100 osoba koje dožive srčani zastoj, preživi ih manje od 10.
