Na uvodnoj konferenciji u šibenskoj knjižnici predstavljen je Projekt Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke vrijedan 80 milijuna kuna za koji je Javna ustanova Nacionalni park ‘Krka’ iz Europskog fonda za regionalni razvoj u obliku bespovratnih sredstava dobila 66,2 milijuna kuna.
Cilj Projekta je, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika te razvojem novih edukativnih posjetiteljskih proizvoda i usluga, aktivirati neiskorišteni turistički i gospodarski potencijal sjevernog dijela Nacionalnog parka ‘Krka’ i postići kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, te ukupni društveni, gospodarski i ekološki boljitak toga područja.
– Krka je iznimno nepoznata, a najbolji je moj osobni primjer. Cijeli život živim u Šibeniku i zaista imam sklonost šetnjama po prirodi, ali moram priznati da sam bar na pedeset posto lokaliteta na Krki prvi put došao nakon što sam počeo raditi u Javnoj ustanovi NP Krka i ostao fasciniran. Kada razgovaram s građanima Šibenika ostanem iznenađen koliko je njihovo poznavanje Krke svedeno na dva-tri toponima koji su najznačajniji i najposjećeniji. Na prostoru Nacionalnog parka još je najmanje desetak fascinantnih lokacija, kaže Krešimir Šakić, ravnatelj JU Nacionalni park ‘Krka’.
Faza postavljanja Krke kao brenda i privlačenja posjetitelja uspješno je odrađena kroz prvih desetak godina nakon Domovinskog rata. Kroz to razdoblje broj posjetitelja je udeseterostručen i prije desetak godina uočene su potrebe aktiviranja potenicijala onih dijelova parka koji do tada nisu bili toliko poznati posjetiteljima.
– Zadnjih godina brzina rasta broja posjetitelja na uzvodnim lokalitetima je daleko veća od one na Skradinskom buku, ali i dalje po interesu posjetitelja dominira taj lokalitet. Ono što očekujemo je da će ovaj projekt, kroz izgradnju infrastrukture i prateće aktivnosti, sigurno aktivirati potencijal srednjeg i gornjeg toka, u prvom redu općina Promina i Kistanje. Nije realno, pa niti dobro, očekivati da se postigne posjećenost kao na Skradinskom buku, već držimo da je na tim lokalitetima potrebno razvijati nešto drugačije posjetiteljske programe koji će ljude motivirati da ostanu po nekoliko dana, rekao je Šakić.
Namjera nije da se u Nacionalnom parku po posjećenosti dobiju još dva ili tri Skradinska buka već razvijanje takvih oblika posjećivanja od kojih će lokalna zajednica imati veliku korist.
– Novcem koji smo dobili gradit će se infrastruktura, odnosno najveći dio tog novca bit će uložen u dovršetak Eko kampusa ‘Puljani’ i Posjetiteljskog centra ‘Krka – vrelo života’ u Kistanjama jer se time postiže još jedna komponenta našeg rada, a to je edukacija. Cilj nam je da Eko kampus ‘Puljani’ postane neformalni centar za trening, edukaciju svih zaštićenih područja i ljudi koji imaju afiniteta i u Hrvatskoj, a i šire. Dio sadržaja i u Kistanjama bit će namijenjen individualnim posjetiteljima gdje će se oni nastojati zainteresirati za posjet pojedinim lokalitetima sukladno njihovim afinitetima. Kroz projekt će biti uređene i tri pješačke staze koje predstavljaju dio značajne mreže važnog projekta pješačke i biciklističke infrastrukture oko Krke, a s ciljem stvaranja razloga zašto bi ljudi došli u blizinu Krke, a mi ih onda prepuštamo privatnom poduzetništvu, lokalnom stanovništvu i drugim zainteresiranim investitorima da razviju ostatak posjetiteljske infrastrukture u smislu objekata za smještaj, prehranu, sadržaja i programa. Vjerujemo da će lokalno stanovništvo znati izvuči korist od ovoga što ki pripremamo kako bi im goste doveli na kućni prag, zaključio je Šakić.
