Još jedna tema o kojoj se malo priča, ali je sve veći problem. Zakon kaže: poljoprivredno zemljište je dobro od državnog interesa i treba ga posebno štititi. No u zaštitu poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji čini se ne staje nitko jer sve češća je pojava kopanja plodne zemlje i njezina prodaja. U prirodi tako nastaju rupe duboke i po nekoliko metara koje se zatrpavaju otpadnim građevnim materijalom, javlja HRT.
To je unosan biznis jer kvadrat zemljišta stoji nekoliko eura, kubik plodne zemlje i do 30 eura, a kad se naplati i deponiranje otpada na nekoliko uloženih eura zarada se penje i do stotinu eura po četvornom metru. Inspekcije, kažu, ništa ne znaju, a iz Centra za tlo upozoravaju da zemlji ovako nanosimo nemjerljivu štetu. Prije je bilo poljoprivredno zemljište, a sad u višemetarsku rupu nepoznat netko baca otpad.
– Sramota za RH, težaci su u Dalmaciji stotinama godina vadili kamen iz zemlje da bi stvorili plodnu zemlju da bi mogli uzgajati poljoprivredne kulture. Mi sad imamo slučaj znači da se vadi zemlja, nasipa se oko vila, hotela i čudesa gdje se sije trava, a poljoprivredno zemljište koje je od posebnog interesa za RH i koje je po zakonu poljoprivrednog zemljišta posebno zaštićeno se nasipa šutom, otpadom i na taj način se ne samo da krši zakon o poljoprivrednom zemljištu, nego masa zakona i nikome ništa, rekao je Damir Buntić, predsjednik Odbora za maslinarstvo HPK.
Ima i onih koji su za sobom ostavili rupu u prostoru. Ovo je u zaleđu Skradina.
– Netko je na ovoj čestici zemlje iskopao rupu dubine 3 metra površine, oko dvije tisuće kvadrata i na takav način obezvrijedio poljoprivredno zemljište i gdje se stjecanjem okolnosti formirao sada lokva, odnosno malo jezero, kazao je Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.
Pa je nepoznat netko na ovom ekocidu utržio više stotina tisuća kuna.
– Pa kao svaki normalan čovjek koji takve pojavnosti osuđuje osim što je naravno protupropisno, protiv zakona na ovaj način se remeti i eko sustav. Ugrožava se sigurnost ljudi remete se tuđe susjedne parcele i naravno dovodi se do estetske degradacije prostora, dodao je Brajković.
– Mislim da je to stvarno omalovažavanje prirode i svoga okoliša jer jednostavno za neki svoj privatni interes uništiti javni interes, interes ostalih ljudi, mislim da stvarno nije uredu, izjavio je Marin Klarić, komunalni radar iz Skradina.
Zabrinjavajuća pojava prisutna je na gotovo svakom koraku.
– To trenutno je po meni problem broj jedan zlorabljena poljoprivrednog zemljišta gdje je vlasnici tih svojih čestica praktički izvade i prodaju tu plodnu zemlju. Onda nekakvim građevinarima razno raznim im omoguće da svoj građevinski otpad umjesto da ga predaju na Bikarac gdje moraju platiti nekakvo odlaganje tog otpada, ga praktički vraćaju u obujmu u kojem je ispražnjena zemlja plodna vraćaju građevinski otpad, izjavio je Ante Nakić, pročelnik UO-a za komunalne djelatnosti Grada Šibenika.
