Ukupno 22 pacijenta zaražena HIV-om i AIDS-om zabilježeno je u Šibensko-kninskoj županiji od 1987. godine do danas, izvijestila je Služba za epidemiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Njih 10 umrlo je od AIDS-a, a među bolesnicima je bilo 20 muškaraca i dvije žene, od kojih se 13 inficiralo u inozemstvu, osam u Hrvatskoj, a za jednu osobu nije poznato gdje se zarazila.
– Stopa HIV infekcije na području Šibensko-kninske županije jest osam na milijun, te je ispod državne stope, piše u priopćenju koje potpisuje doktorica Ljubica Kronja.
U grupama povišenog rizika homo ili biseksualci predvode s 50 posto, s 22,7 posto slijede heteroseksualci ili oni koji često mijenjaju partnere, dok je 4,5 posto zaraženih heteroseksualaca od stalnog partnera. Injiciranjem droga zaraženo je njih 13,6 posto, u 4,5 posto slučajeva virus je dobilo dijete preko zaražene majke, dok je u istom postotku nepoznat izvor zaraze.
– U raspodjeli prema dobi, najveći postotak je bio u dobnoj skupini 25-29 godina, njih 27 posto. Najmlađa oboljela osoba bila je u dobi do 4 godine, a najstarija u dobnoj skupini od 61 do 65 godina. U raspodjeli prema spolu, muškarci 11 puta češće obolijevaju od žena. U našoj županiji nije bio ni jedan slučaj prijenosa HIV-a darovanom krvi ili krvnim derivatima, priopćeno je.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, dr. Kronja objašnjava na kojim je mjestima potreban veći oprez.
– Pripadamo zoni niskog rizika, ali izuzetno je važna dobra informiranost. Na radnim mjestima poput pedikerskih, kozmetičkih salona, tattoo studija, frizerskih salona i tako redom, opreza nikad dosta. Školska medicina radi na edukaciji od rane dobi i podaci za našu županiju zvuče smirujuće, ali nakon izloženosti bilo kakvom riziku potrebno je testiranje, govori Kronja.
Osobe koje sumnjaju u zaraženost trebaju se javiti izabranom liječniku opće medicine ili nadležnom epidemiologu u županijskom zavodu. Testiranje se obavlja u Službi transfuzije Opće bolnice Šibenik.
– Testiranje je besplatno, bezbolno i što je najvažnije – anonimno je. Ukoliko je nalaz pozitivan, nakon šest mjeseci obavezno je ponovno testiranje budući da je to vrijeme stvaranja protutijela na HIV, napominje.
Općenito, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u 2015. godini s HIV infekcijom živjelo je oko 37 milijuna ljudi, od čega je bilo oko 2 milijuna novih slučajeva zaraze HIV-om. Od posljedica AIDS-a umrlo je oko jedan milijun ljudi. U Europi se bilježi oko 30 tisuća novih dijagnoza HIV infekcije što čini stopu od 64 na milijun stanovnika. HIV infekcija i AIDS i dalje su od javnozdravstvenog značaja u svijetu i Europi.
Hrvatska je i dalje zemlja niska rizika za HIV infekciju. Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj je registrirana 1.321 osoba, od kojih je 458 oboljelo od AIDS-a, a 201 je umrlo, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj godišnje bude otkriveno oko 80 novih slučajeva HIV pozitivnih osoba, što je tri puta manje od europskog prosjeka, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pobol od AIDS-a stagnira, a smrtnost lagano pada, između ostaloga zahvaljujući i poboljšanoj i u Hrvatskoj svima dostupnoj terapiji.
– Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a može se zaključiti da oko ove bolesti i dalje vrijede jednaka upozorenja, mnogo puta ponavljana, a to je da se bolest može i treba spriječiti, kako znamo da se prenosi putem krvi i spolnim putem, zaključuje Kronja u priopćenju.
