Danas slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje.
To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja ‘Muke Isusove’ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda). Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka.
Inače, običaj blagoslova grančica i procesije na Cvjetnicu počeo je u 4. stoljeću u Jeruzalemu. U Rimu je od 9. stoljeću, a odatle se proširio po cijelom svijetu. Nakon blagoslova grančica, a prije ulaska u crkvu, čitat će se evanđeoski odlomak Mt 21, 1-11. Za vrijeme ophoda pjevat će se antifona: ‘Židovska su djeca, s granama maslina u ruci, došla u susret Gospodinu i klicala u sav glas: Hosana u visini!’
