Situacija nije kao u Kninu

Šibenskoj bolnici ne prijeti ovrha računa. Ravnateljica kaže da lijekove plaćaju najkasnije 150 dana od nabave

Sanja Jakelić/Ravanteljica OB Šibenik/Arhiva

Šibenska bolnica nije u opasnosti od ovrhe računa kao što se to zbog duga starog više u godinu dana prema veledrogeriji Medika nedavno dogodilo kninskoj bolnici. Kazala nam je to ravnateljica bolnice dr. Sanja Jakelić koja je istaknula kako je dospjeli dug šibenske bolnice oko 40 milijuna kuna, a ne premašuje 150 dana za razliku od nekih bolnica koje su dužne i preko dvije godine.

– Zasad je situacija dobra i nemamo nikakvih prijetnji ovrhama od strane veledrogerija. Plaćamo redovno svoje dugove prema datumima dospijeća. No, činjenica je da postoje problemi s plaćanjima lijekova u svim bolnicama u Hrvatskoj, a najveći dugovi su u kliničkim centrima. Županijske bolnice u tom ukupnom dijelu dugovanja zauzimaju najmanji postotni dio – kazala nam je ravnateljica Jakelić koja je danas u Zagrebu na sastanku u resornom ministarstvu, upravo radi rješavanja situacije oko dugova veledrogerijama.

Podsjetimo, hrvatske bolnice veledrogerijama duguju preko 2,6 milijardi kuna za već davno isporučene, a nenaplaćene lijekove. Veteranska bolnica u Kninu zapravo je prva žrtva najave veledrogerija da će početi tužiti bolnice zbog dugova, a slično bi se moglo dogoditi istim zdravstvenim ustanovama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije fakture nisu plaćene preko tri godine.

Veledrogerija Medika, inače, tužila je za naplatu duga čak dvadesetak bolnica, odnosno one koje fakture nisu platile više od godinu dana. Premda u Mediki nisu bili raspoloženi za izjave, ravnateljica kninske bolnice dr. Kristina Bitunjac potvrdila je Jutarnjem listu blokadu bolničkog računa, ali kaže da su financijski problemi već dugo ogromni i teško se rješavaju postojećim limitom.

– U stalnom smo kontaktu sa Županijom koja nam, srećom, izlazi u susret kad treba riješiti financijske probleme, a nadam se da će tako biti i ovoga puta. Teško funkcioniramo jer su limiti nedostatni i nepromijenjeni premda su, primjerice, plaće povećane već ranije devet posto, a sada od rujna još sedam posto. Sve to moramo podmiriti, a onda dobavljači ostaju prikraćeni, premda s pravom traže naplatu onoga što su isporučili – kaže dr. Bitunjac koja dodaje da se nada da će se i za ovaj problem s financijama ipak naći izlaz.

Veledrogerije tvrde da se gotovo ništa ne čini da bi se rok plaćanja skratio, odnosno da se konačno počnu podmirivati dospjeli dugovi. Izračunali su da bi im prosjek plaćanja od 260 dana bio prihvatljiv, ali su uvjereni, s obzirom na to da se nije ništa pomaknulo u tom smislu, da će dugovi bolnica do kraja godine doseći više od 3,5 milijardi kuna, odnosno da će prosječni broj dana plaćanja doseći 560. Da bi opskrba lijekovima bila redovita, veledrogerije traže podmirivanje barem 50 posto duga u što kraćem roku, ali zasad na taj prijedlog odgovora iz Ministarstva zdravstva nema.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.