Šibensko kazalište otvoreno je 29. siječnja 1870. s predstavom ‘Kip od mesa’ Teobalda Ciconija, u izvođenju kazališne družine Alfieri.
Inicijativu o gradnji šibenskog kazališta dala je tadašnja Općina Šibenik, a izgradnju je vodilo Društvo šibenskog kazališta, odnosno 28 poduzetnih dioničara, pa se može reći da je šibensko kazalište napravljeno samodoprinosom Šibenčana.
Projektant je bio Trogiranin Josip Slade, jedan iz grupe hrvatskih arhitekata 19. stoljeća koji su radili upravo na realizaciji kazališnih zgrada. Tako se dogodilo da je Hrvat, Slade, narudžbu za kazalište dobio od talijanske obitelji Mazzoleni.
Kazalište je imalo 53 lože u tri reda, parter i galeriju i bilo predviđeno za 500 osoba.
Ispred svake su druge lože medaljoni s portretima talijanskih pjesnika i skladatelja: Goldonija, Bellinija, Petrarce, Tassa, Ariosta, Alfierija, Donizettija, Maetastasia i Verdija.
Strop kazališta oslikao je Antun Zuccaro, alegorijskom slikom s likovima velikih Šibenčana, s desne strane tada još živog Nikole Tommasea, zatim Antuna i Fausta Vrančića, pored njih su dva umjetnika: bakrorezac Martin Kolunić Rota i slikar Andrija Medulić.
U sredini je žena – personifikacija Dalmacije, oslonjena o grb Šibenika.
Izgradnju kazališta poduzelo je Društvo šibenskog kazališta. No stvarni vođa svega vezanog uz kazalište, od prve ideje o izgradnji, pa potom još punih pedeset godina, bio je Šibenčanin talijanskog porijekla Paolo Mazzoleni. Agitirao je za kazalište, skupljao novac, organizirao predstave i gostovanja. Na otvaranju 1870. godine kazalište se zvalo Teatro Sociale da Sebenico.
U povodu 147. rođendana u šibenskom HNK u nedjelju će biti izvedena predstava Gaćice s početkom u 20 sati.
