“Pandemijom korona virusa narušeno je naše fizičko i psihičko zdravlje. U prvom valu pandemije ljudi su počeli uzimati više sedativa, a u drugom valu uzimaju sve više stimulansa, kokaina i drugih droga. A porast konzumiranja marihuane i kanabinoida zamjetan je u oba vala”, rekla je dr. Zora Jurin, predstojnica Službe za mentalno zdravlje županijskog Zavoda za javno zdravstvo, na okruglom stolu ‘Utjecaj pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje’, održanom u utorak u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić’.
Psihijatar dr. Mihajlo Vladić, istaknuo je kako problem ne stvara samo pandemija već i protupandemijske mjere koje vode k samoizolaciji, nedostatku društvenih kontakata i gubljenju društvenih navika.
– Povezanost između razine optimizma i mentalnog zdravlja je dokazana. Istraživanja su pokazala da je u Danskoj 70 posto optimista, u Irskoj 60 posto, a u Hrvatskoj samo 40 posto, što je ispod europskog prosjeka – rekao je dr. Vladić, napomenuvši da je prema istraživanjijma iz 2018. u našoj zemlji čak 17 posto stanovnika suicidalno, od toga muškaraca 3 puta više nego žena.
Snažnu poveznicu s mentalnim zdravljem čini i ekonomski status, a istraživanja su pokazala da samo 1 posto rasta nezaposlenosti generira 0,69 posto rasta suicida.
Psihijatrica dr. Ivana Pedišić Šerka, specijalistica dječje i adolescentske psihijatrije u Šibenskoj bolnici, istaknula je da svatko ima svoje mentalne kapacitete koji nisu ‘nepoderivi’, te da se s dodatnim opterećenjima i naš ukupni mentalni prostor sužava.
– Mladi postaju sve više ‘virtualni’ i njihov društveni život u ovakvim okolnostima sve više osiromašuje usljed nedostatka stvarne komunikacije. A i ova populacija starijih brže propada usljed društvene izolacije, no tek ćemo dugoročno jasno vidjeti posljedice tog pustošenja – istaknula je Ivana Pedišić Šerka, dodavši da nas samo altruizam i solidarnost te nada i vjera kao društvo mogu spasiti.
Psihologinja mr. Ivana Štrkalj, upozorila je i na opasnost od ‘infodemije’, to jest stalne izloženosti pretjeranoj količini informacija te preporučila da se informiranje ograniči na 30 minuta dnevno, i to samo iz provjerenih izvora.
– Nije informacija samo koliko je ljudi oboljelo i umrlo već i koliko je ozdravilo, čemu bi trebalo dati mnogo veći naglasak – rekla je Ivana Štrkalj, upozorivši da bi radi očuvanja svog mentalnog zdravlja ljudi trebali biti više koncentrirani na ono što mogu kontrolirati i promjeniti nego na ono što je izvan njihove kontrole.
Svi sudionici okruglog stola govorili su i o profesionalnom stresu, i s njime povezanim problemima, s kojima se u pandemijskoj krizi suočavaju liječnici, a Ivana Štrkalj je u tom smislu rekla da bi Šibensko-kninskoj županiji trebao županijski centar za psihološku podršku zdravstvenim djelatnicima.
Okrugli stol je održan kao sastavni dio projekta ‘Ćakule o zdravlju’, kojeg provodi Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.
