Zagazili smo u klimatološko proljeće pa je red da zavirimo u povijest i što nam je ožujak do sada znao prirediti. Ožujak je na Jadranu među najvjetrovitijim mjesecima u godini. Najčešće puše bura o čijoj silovitosti i moći gotovo da nije potrebno govoriti. U narodu se često govori o tri silovite i moćne ožujske bure, poznate kao ‘marčane bure’. One su konstanta pa iako ih mnogi doživljavaju kao legendu, redovito odrade svoj posao. Možda neće zapuhati baš 7., 17. i 27. ožujka, ali će nas svakako malo provjetriti. Uz ožujak je vezana još jedna narodna predaja koja kaže ‘ako u ožujku zemlja prikoviše popije, liti isto toliko manje dobije’.
Ožujak se inače, od godine do godine, zna prilično razlikovati. To je prijelazno razdoblje proljeća u zimu, stoga složena gibanja opće atmosferske cirkulacije nisu jednaka svake godine. Zima je ponekad hladna, ponekad topla, pa tako i ožujak s vremena na vrijeme iznenadi brojnošću i intenzitetom svojih ciklona, ali i ‘mirnim’ vremenom bez jakih vjetrova. Još jedno iznenađenje koje nam može donjeti ožujak je ‘škura bura’ kada osjetno padne temperatura zraka i nakratko se vratimo u zimu.
Srednja temperatura u ožujku, po višegodišnjoj statistici je oko 10°C. Ekstremi su zabilježeni 1. ožujka 1963. kada je u Šibeniku izmjereno -7,5°C i 23. ožujka 1977. godine kada nas je grijalo 26°C. Dani postaju dulji, a vremenske prilike povoljnije pa ćemo u ožujku osjetiti blagodati 196 sati sunčeve prisutnosti iznad horizonta. Zanimljivo je da je šibenski maksimum sniježnog pokrivača u ožujku, izmjeren 7. ožujka 1971. godine, iznosio 25 centimetara. Ožujak je u prosjeku do sada donosio dva dana s temperaturom u minusu i samo sedam potpuno vedrih dana, a devet dana s kišom. Knin je u ožujku šetao od -14 do skoro 28°C sa samo 16 centimetara maksimalnog sniježnog pokrivača. Ostaje nam vidjeti gdje će se u te podatke smjestiti ovogodišnji ožujak i obavezno pripaziti na ‘marčano sunce’ jer ne kaže se u narodu bez razloga ‘bolje da te poskok ujije, nego marčano sunce ogrije’.
