Digitalni novac - prostor liberalizacije poslovanja ili kontrole tokova novca

Šibenčani podijeljeni oko digitalnog eura: Smanjio bi kriminal, ali i ugrozio privatnost korisnika

Uvođenje digitalnog novca potkresalo bi krila ‘sivoj ekonomiji’, spriječilo daljnje ‘pranje novca’ i presjeklo korijenje kojim se hrani korupcija i organizirani kriminal, ali bi s druge strane na nedopustiv način dovelo pod nadzor sve privatne transakcije te ugrozilo identitet i privatnost poslovnih korisnika. Takvo je, ukratko, podijeljeno mišljenje Šibenčana o najavi eksperimentalnog uvođenja digitalnog eura.

Poslovanje digitalnim novcem je fenomen koji je faktički već u opticaju, samo je pitanje načina na koji treba biti reguliran. Stoga je Europska središnja banka (ECB) ove jeseni započela s testiranjem tzv. digitalnog eura, novca koji bi bio nalik novčanicama, ali u digitalnom obliku. Digitalni euro bi trebao funkcionirati poput bitcoina, ali kao nadopuna a ne kao zamjena za gotovinu i za razliku od drugih kriptovaluta bio bi pod nadzorom središnje banke.

– U Hrvatskoj prvo moramo uvesti euro kao valutu, a onda možemo razmišljati o uvođenju digitalnog eura. Što se pak tiče pogodnosti koje bi digitalni novac donio, to već možemo vidjeti na primjeru Švedske koja pokušava izbaciti gotovinu iz opticaja. Uvođenje digitalnog novca bi smanjilo troškove, smanjilo broj zaposlenika i u cjelini olakšalo  poslovanje – smatra Slobodan Tolić, pročelnik Odjela za financije Grada Šibenika.

Tolić pritom napominje da će bankovni sektor s takvim načinom poslovanja malo po malo postati suvišan, štoviše, da se već sada preko digitalnih aplikacija može obaviti dobar dio gotovinsko-platnog prometa. Međutim, i on se slaže da poslovanje digitalnim novcem ima i svoje rizične pa i etički upitne strane.

– Ako sve financijsko poslovanje prebacimo na digitalni novac postavlja se pitanje što ćemo kad padne sustav? Gdje je tada vaš novac, vaša ušteđevina? Pored toga, ne sviđa mi se mogućnost da banke u potpunosti prate financijske transakcije korisnika jer to nerijetko koriste da ih potiču na neracionalno trošenje ili na opterećivanje dodatnim kreditima, što je u krajnjem slučaju nekorektno i negativno – upozorava Tolić.

Sve to ukazuje na činjenicu da bi se i poslovanje s digitalnim novcem moglo pokazati kao mač s dvije oštrice. S jedne strane ono bi nesumnjivo omogućilo liberalizaciju, individualizaciju i autonomiju poslovanja, što je zahvalno, jer bi u velikom broju kreativnih pojedinaca potaknulo poduzetnički duh i pružilo prostor za samostalni rad. S druge strane, zasigurno bi se dodatno proširio prostor kontrole tokova novca i privatnih transakcija, a time i mogućnost da financijski ‘kontrolori’ na temelju tako izrađenih ‘profila’ koristoljubivo i neetički manipuliraju korisnicima.

Da bi se pronašla uravnotežena regulativa valja istražiti sve razloge koji govore u prilog i one koji govore protiv uvođenja digitalnog novca, u ovom slučaju zajedničke valute na tlu Europske unije. Tim povodom upitali smo građane Šibenika što misle o ovom kontroverznom fenomenu.

Šibenčani podijeljeni

– Svijet očito ide k tome da uskoro u potpunosti prijeđemo na bezgotovinsko plaćanje. Već sada plaćamo karticama, mobitelima i prebacujemo novac ‘online’ s računa na račun. Papirnati novac se sve manje koristi u razvijenim društvima. No, problem u poslovanju s digitalnim novcem je taj da on ostavlja trag dok papirnati novac, kojem je puno teže ući u trag, i dalje čuva neku vrstu privatnosti i individualnosti korisnika. Ipak, bude li uveden digitalni euro, vjerujem da se papirnati novac još dugo neće u potpunosti izgubiti jer uvijek imamo direktnu trgovinu poput kupovine na tržnicama. Ali, to je definitivno smjer u kojem idemo iako će za njegovu potpunu realizaciju trebati vremena – mišljenja je Hrvoje M., 54-godišnji ekonomist.

Slično razmišlja i 31-godišnji radiolog Jakša B., koji drži da bi uvođenje digitalnog eura učinilo poslovanje mnogo transparentnijim, ali smatra da Hrvatska još nije spremna za radikalne zahvate.

– S obzirom na to kolike su kod nas trenutno plaće i penzije neizvedivo je da digitalni novac u potpunosti zamijeni papirnati. Ali jednom, ako se plaće poboljšaju i dođu na razinu europskih, onda mi ne bi smetalo da sve transakcije idu preko računa – kaže nam Jakša.

Pored ovakvih, balansiranijih stavova, koji u fenomenu digitalnih financija pokušavaju razlučiti i ono dobro i ono manje dobro, čuli smo i mišljenja koja su radikalno ‘za’ i radikalno ‘protiv’.

– Kada se uvede digitalni novac nastupit će totalna kontrola centara moći nad pojedincem. Cilj je potiho i na mala vrata uvesti društvo potpunog nadzora. Ali malo po malo… Da se ljudi naviknu na opresivno stanje. Da im to postane svakodnevnica i ‘pod normalno’. E kada nas potpuno ekonomski porobe onda ćemo raditi, ne za novac nego za ‘bodove’. Tako nešto već imate u Kini, gdje su uveli bodovni sistem kojim se nagrađuje društveno poželjno ponašanje, a na temelju prikupljenih bodova primate određene benefite. To je uvertira u neizbježnu budućnost. No, ako malo bolje razmislite, što će vam digitalni novac ako ga u svakom trenutku možete izgubiti? Danas je moguće računalno ukrasti ili izbrisati nečiji identitet, a kamoli isprazniti bankovni račun – govori nam Igor K., 35-godišnji marketinški stručnjak.

Nasuprot tome, 60-godišnji glazbenik Karlo, podržava legalistički pristup tom fenomenu napominjući da se protivi sivoj ekonomiji i ‘radu na crno’.

– Kontrola protoka novca mora postojati, ne samo nad pojedincem već nad svim državnim strukturama od vrha do dna. Ja sam legalist. Nisam za ‘crni novac’. Za to sam da svi polože račune o podrijetlu imovine. Ali ne bojim se za nas… Naši ljudi će se snaći čak i u tom slučaju – pomalo je skeptičan u svom čvrstom ‘legalizmu’ naš sugovornik.

Za sada je ovakvo poslovanje tek u eksperimentalnoj fazi i trebat će vremena da se ono ozakoni, praktično uvede i proširi u sve sfere ekonomije i biznisa. K tome, u našoj zemlji, a Šibensko -kninska županija nije nikakav izuzetak, gdje je još uvijek u opticaju mnogo zanatskih poslova koji se plaćaju ‘na ruke’, dakle poslova koji nisu samo dopuna budžetu već nerijetko jedini izvor prihoda, sigurno će biti mnogo otpora i zacijelo će proći godine dok digitalno poslovanje u nas ne pusti dublje korijene. A do tada valja istražiti i saslušati sve potkovane argumente koji mogu nešto reći pro et contra ovog kontroverznog fenomena.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.