Anketa Šibenskog portala

Šibenčani izabrali najljepšu građevinu u svom gradu

FOTO: Nino Milin
Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ako je dvojenja o najljepšoj šibenskoj građevini do sada bilo – od danas ih više nema. Šibenčani su sami izabrali! Najljepša građevina koja estetski reprezentira ‘personality’ njihova grada jest Hrvatsko narodno kazalište, kojemu je u anketi Šibenskog portala pripalo prvo mjesto i zlatna medalja. Drugo, ‘posrebreno’ mjesto pripalo je znamenitoj Katedrali sv. Jakova, koja nad Šibenikom već stoljećima stražari kao dobri duh ovoga grada. Treće mjesto i vrijedna brončana medalja pripala je najmlađoj među kandidatkinjama, ali zato ništa manje reprezentativnoj, knjižnici Juraj Šižgorić, modernoj gradskoj knjižnici kakvu nema ni hrvatska metropola.

Hodajući ovih dana Šibenikom, čiji se eterični i razigrani mediteranski duh usljed protupandemijskog ‘lockdowna’ rezignirano povukao sa živih kala i trgova, iza zaštitničkih zidova ureda i domova, zapitasmo se ima li ovaj stari grad jednu ili dvije reprezentativne građevine koje bi ga amblematski predstavljale onako kako Dioklecijanova palača i crkva sv. Duje predstavljaju Split, a palača Sponza i crkva sv. Vlaha Dubrovnik.

Tkogod je imao prilike bolje upoznati Šibenik, proći njegovim ulicama i kalama te podrobnije ogledati njegova zdanja od onih klasičnih do modernih, mogao je primjetiti kako Šibenik nije grad raskošne već decentne arhitekture, i kako njegov estetski design prije svega karakterizira suptilnost koja teži minimalizmu u detaljima i funkcionalnosti u formi. Šibenik je od svojih početaka strukturiran tako da građevinski bude maksimalno prilagođen prirodnom ambijentu u koji se smjestio, tako da je umjetničko ovdje uklopljeno u naturalno s rijetko viđenim osjećajem za sklad i ravnotežu.

FOTO: Nino Milin

Pod tim vidikom Šibenik ima najmanje desetak građevina koje zasigurno ispunjavaju ovakav arhitektonski kriterij. Međutim, da sve ne bi ostalo na subjektivnim dojmovima odlučili smo izaći na šibenske ulice i trgove i u neposrednom kontaktu s građanima dokučiti koje su to građevine koje uzorito predstavljaju estetski duh ovoga grada…

Nećemo reći da smo ostali iznenađeni rezultatima ankete, jer su ‘izabranice’ Šibenčana uistinu zanimljive po svim spomenutim kriterijima, nego smo možda više iznenađeni strukturom glasača koji su birali svoje favorite. Tako se moderna multimedijalna knjižnica pokazala, što je bilo i za očekivati, kao najdraža ‘prijateljica’ mladima. Šarmantno kazalište, s nostalgičnom patinom ‘Lijepe epohe’ i sutona klasičnog 19. vijeka, u najvećem broju je ‘šarmiralo’ žene svih doba. Dok su za svoje estetske kriterije pouzdano uporište u sjeni lukova gotičko-renesansne katedrale sv. Jakova pronašli stariji muškarci klasičnog kova.

FOTO Toma Kezić

Šibenčani su i ovom prilikom potvrdili koliko vole svoje kazalište koje su prije ravno 150 godina podigli vlastitim sredstvima, jer se izgradnja financirala isključivo donacijama građana. Zanimljiva je ‘sudbina’ arhitektonskog projekta kazališta. Po službenoj verziji autor projekta bio je Trogiranin Josip Slade, a po neslužbenoj osnivač i voditelj kazališta Pavao Mazzoleni uspio je ‘incognito’ nabaviti nacrt venecijanskog kazališta ‘Teatro Fenice’.

I ovo priznanje koje su Šibenčani odali svome kazalištu kratko je komentirao ravnatelj šibenskog kazališta Jakov Bilić.

– U gradu Šibeniku postoji nekoliko građevina vrijednih i bezvremenskih dimenzija. Kao ravnatelju i umjetniku drago mi je da su naši sugrađani prepoznali i kazalište među njima. Nadam se da ćemo svojim radom pokazati i uvjeriti Šibenčane u ljepotu i njegove nutrine jer fasadu su već prepoznali – poručio je Bilić.

Ništa manje zanimljiva je i povijest šibenske knjižnice koja je također za nekih stoljeće i pol napravila neopisivu arhitektonsku hiperbolu od Narodne slavjanske čitaonice otvorene 1866. do modernog multifunkcionalnog zdanja na više etaža koje je godine 2005. maštoviti šibenski arhitekt Ivan Vitić savršeno uklopio u ostatke šibenske starine, na istom mjestu na Poljani gdje se svojedobna nalazila Narodna kavana s Narodnom čitaonicom.

Naposljetku, što još reći o Katedrali sv. Jakova, po općoj ocjeni najznačajnijem graditeljskom ostvarenju 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske, koju je i UNESCO zbog iznimnih umjetničko-povijesnih vrijednosti godine 2000. uvrstio na svoj popis svjetskog kulturnog nasljeđa, osim da su je gradila dva vrsna majstora Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac te da u svojoj arhitekturi spaja odlike triju stilova – gotičkog, renesansnog i mješovitog.

Nema spora, Šibenčani su bez mnogo dvoumljenja među lovorom ovjenčane ‘laureate’ uistinu izabrali najbolje od najboljeg, creme de la creme.  

Osim triju medaljama okićenih ‘olimpijki’ na listi Šibenčana našle su se i druge, možda na prvi pogled manje upadljive ali zato ništa manje zanimljive klasične građevine kao što su stara Gradska vijećnica i Kneževa palača te kuća Pasini i kuća Iljadica. Svoje mjesto u srcu Šibenčana našla su i neka samozatajna sakralna zdanja poput crkve sv. Nediljice te samostana sv. Luce i sv. Lovre. A da se u mahom klasičnu arhitektonsku panoramu Šibenika estetski mogu dobro uklopiti i modernija zdanja potvrdio nam je i nemali afinitet Šibenčana prema hotelima kao što su stariji Jadran i ultramoderni D-Resort Šibenik u Mandalini.

Ukratko, Šibenčani se imaju čime ponositi, imaju temelj za nadograđivati i prostor za širiti svoj grad. A svaki ljubitelj klasične ljepote zacijelo bi im poručio da u tome dosljedno ostanu autentični i svoji, čuvajući prepoznatljivi senzibilitet za mjeru i sklad.

 

 

 

 

 

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.