REGI odbor usvojio Piculino izvješće: Europske regije kao nositelji borbe protiv klimatskih promjena

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta usvojio je jučer premoćnom većinom glasova izvješće hrvatskog zastupnika Tonina Picule „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“.

Tekst finalnog izvješća, koje će na glasanje Parlamentu stići potkraj ožujka sadrži niz preporuka kako sredstva kohezijske politike i regionalnog razvoja iskoristiti za pravednu energetsku tranziciju i zaštitu okoliša temeljenu na ciljevima Europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma, te oporavak ekonomije EU po završetku pandemije.

– Kohezijska politika je nakon poljoprivredne najveći investicijski instrument Europske unije i najveći europski instrument za javne investicije uopće, zbog čega je nezamjenjiva u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatske su promjene jedan od vodećih uzroka povećanja razlika među regijama Unije, a Kohezijskom politikom se te razlike pokušava umanjiti. Ulaganja u zaštitu okoliša i pravednu ekonomsku tranziciju, koja uvažava razlike regija i ne kažnjava slabije, nego čuva socijalnu koheziju, temeljac su europske budućnosti. Lokalne i regionalne vlasti imaju, zajedno s drugim relevantnim dionicima, golemu odgovornost u provedbi kohezijske politike, jer su odgovorni za trećinu sve javne potrošnje i dvije trećine svih javnih ulaganja – istaknuo je Picula.

Uz okolišne izazove prepoznate u Europskom zelenom planu, gdje je postavljen cilj okolišne neutralnosti Europe do 2050. godine, Piculino izvješće naglašava i ekonomske posljedice klimatskih promjena: Europska agencija za okoliš procijenila je kako su između 1980. i 2019. klimatske promjene izazvale ekonomske gubitke od 446 milijardi eura u Europskoj ekonomskoj zoni, što je jednako 11,1 milijardu eura godišnje, a kumulirani gubitak predstavlja oko tri posto BDP-a zemalja obuhvaćenih analizom.

U Izvješću se upozorava i kako klimatske promjene nadilaze nacionalne granice i zahtijevaju ambiciozne globalne, europske, nacionalne, regionalne i lokalne aktivnosti s ciljem ograničavanja rasta temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Svaki bi veći rast doveo do golemog udara na razine bioraznolikosti i utjecaj na kvalitetu poljoprivredne i prehrambene proizvodnje.

Izvješće podržava donošenje Europskog zakona o klimi, koji je kamen temeljac Europskog zelenog plana i unosi ciljeve energetske neutralnosti do 2050. u zakonodavstvo Unije, te njegovu primjenu u konkretnim lokalnim politikama, uvažavajući ograničenja regija.

Klimatsku je neutralnost moguće ostvariti samo kroz kombinaciju javnih ulaganja na EU i nacionalnim razinama, te stvaranjem primjerenih uvjeta za privatne investicije, ocjenjuje se u Izvješću, a posebno se promovira snažna uloga mikro, malih i srednjih poduzeća u tranziciji i oblikovanju regionalnih strategija. Te strategije moraju biti utemeljene ne samo u lokalnim ekonomijama, već i u Europskom zelenom planu, te zauzvrat podržati mikro, mala i srednja poduzeća u stjecanju novih vještina kako bi tranziciju i same bolje iskoristile.

Među načelima koje Izvješće navodi među najvažnijima je zasigurno to da Kohezijska politika mora  jamčiti primjenu načela “energetska učinkovitost je prva”, kojim se cilja unaprijediti učinkovitost proizvodnje i potrošnje energije, i mora se primjenjivati u svim ulaganjima u okviru kohezijske politike.

Nadalje, regionalne energetske strategije moraju si zadati i ambicioznije ciljeve, dalje od postizanja energetske neutralnosti do 2050. i prestanka korištenja fosilnih goriva do 2025., što uključuje i plinske infrastrukturne projekte te njihovu zamjenu održivim energentima, materijalima i proizvodima, te promovirati energetsku učinkovitost u održivi razvoj općenito.

Naglašava se i važnost prelaska na sigurnu, klimatski neutralnu i otpornu, cirkularnu ekonomiju koja je socijalno uravnotežena kako bi se održala dugoročna konkurentnost Unije i njezina socijalna kohezija.

Zbog toga je važno kroz Kohezijsku politiku omogućiti nove prilike za ulaganja u poljoprivredu, trgovinu, prijevoz, energiju i infrastrukturu, promovirati sigurniju i okolišno odgovornu potrošnju i očuvanje okoliša i blagostanja građana EU, naglašava Picula.

Izvješće naglašava važnost koncepta Pametnih sela u borbi protiv klimatskih promjena i pozdravlja skoru integraciju Poljoprivredne, kohezijske i regionalne politike EU.

Naglašava važnost podrške projektima koji povezuju znanost, inovacije i građanstvo, poput Novog europskog Bauhausa, koji je fokusiran na otpornost kulture i arhitekture klimatskim promjenama.

Ponovno naglašava posebnosti regija koje se moraju odražavati u procesu pravedne tranzicije, kako nitko ne bi bio izostavljen, s naglaskom na ruralna područja narušena industrijskom tranzicijom, te ona koja su trajno okolišno i demografski narušena.

Podcrtava važnost otoka, posebno malih, te perifernih i udaljenih regija u tranziciji na klimatsku neutralnost, jer su se pokazale kao uspješni inovacijski laboratoriji energetske tranzicije, pametnog upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije. Odličan su primjer za to  hrvatski otoci koji su već sudjelovali u pilot projektima energetske tranzicije u okviru Tajništva za otoke Europske komisije, za čiji je rad kroz amandmane u EP zastupnik Picula osigurao sredstva.

Na kraju, u Izvješću se poziva na stvaranje učinkovitih mehanizama međuregionalne suradnje za sprječavanje prirodnih katastrofa, uključivo s kapacitetima za hitno djelovanje, upravljanje i uzajamnu pomoć u slučaju katastrofe, za što su povod bili i potresi prošle godine u Hrvatskoj.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.