Dalmatinski sabor donio je 15. srpnja 1880. godine odluku o gradnji nove, velike bolnice s ludnicom u Šibeniku. Gradnja je počela 16. kolovoza 1881., a svečano je otvorena 24. lipnja 1883. godine. Pokrajinska bolnica Šibenik prostirala se na 48.000 četvornih metara, imala je devet paviljona, a u nju je prešlo osoblje iz stare, odnosno prve, bolnice predvođeno ravnateljem doktorom Eugenom Galvanijem. Bolnica je, 140 godina kasnije, još na istom mjestu.
Šibenska bolnica, koja je od 1883. do 1951. godine, po broju kreveta, bila najveća dalmatinska bolnica, dala je veliki doprinos hrvatskom i dalmatinskim zdravstvu.
Prva je psihijatrijska bolnica u Dalmaciji i druga u Hrvatskoj, u Dalmaciji je bila i prva po više postignuća, a među njima po primjeni lumbalne anestezije još 1905. godine, po posjedovanju rendgentskog uređaja i uređaja za dezinfekciju te po službenoj podjeli na odjele. Prva je dalmatinska bolnica koja ima bolnički laboratorij od 1911. te samostalni očni odjel od 1921. godine. U šibenskoj bolnici je obavljena prva operacija na srcu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, 29. siječnja 1939. godine.
Za svoj rad Bolnica je nagrađena Pohvalom Predsjednika Republike (1991.), Nagradom grada Šibenika (2017.), Nagradom šibensko-kninske županije (2003.) i Poveljom Republike Hrvatske (2017.).
