Oko 120 poduzetnika, obrtnika i vlasnika OPG-ova iz Šibensko-kninske županije prijavilo se za sudjelovanje na besplatnom panelu i radionicama ‘Poslovni uzlet’ na kojima će ih predavači, stručnjaci iz područja EU fondova, turističkog i financijskog savjetovanja, podučiti kako za nove projekte osigurati novac iz Europe. Riječ je o projektu koji danas u šibenskoj Gradskoj vijećnici organizira Poslovni dnevnik.
– Ovo je četvrta godina da Poslovni dnevnik organizira ‘Poslovni uzlet’ namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Krajnji cilj je omogućiti im besplatne edukacije jer smo davno zaključili da je znanje moć. Drugi cilj je ukazati im na probleme i uspjehe malih i srednjih poduzetnika koji čine više od 90 posto hrvatskog gospodarstva. Šibenik je prije svega turistička destinacija tako da smo pripremili panel raspravu kako pojačati šibenske potencijale u turizmu, ali, i ono što se trudimo kroz ‘Poslovni uzlet’, ukazati na probleme koje lokalna uprava ima kroz centraliziranost države, točnije koliko bi decentralizacija pomogla razvoju malog i srednjeg poduzetništva u lokalnim sredinama, kazao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Prije prvog panela o decentralizaciji i razvojnoj ulozi županija sve prisutne pozdravili su domaćini Željko Burić i Goran Pauk, gradonačelnik Šibenika i šibensko-kninski župan.
Podsjetivši kako je Šibenik danas i Šibenik od prije nekoliko godina potpuno drugačija priča, gradonačelnik Burić rekao je kako Šibenik može biti primjer grada koji je do 90-ih godina svu svoju egzistenciju bazirao na teškoj industriji, koja je ugašena ili bi se sama ugasila jer Hrvatska u Europi ne može temeljiti svoju budućnost na niskoproduktivnoj industriji.
– Šibenik je danas na tri razvojna kamena temeljca. Turizmu kao našem ‘bajpasu’ kojim premošćujemo akutno stanje i u kojem su mnogi ljudi našli izvore za svoju osnovnu egzistenciju. Središnji kamen temeljac je visoko obrazovanje i Šibenik je bio jedini grad na obali koji nije imao visoke obrazovne ustanove. Grad koji ozbiljno razmišlja o svojoj budućnost bez toga ne može. Bez gospodarstva se ne može, a Šibenik i dan danas ima jednu od najboljih industrijskih zona u Hrvatskoj. Do proljeća će u zoni Podi biti do 34 tvrtke sa više od 1.300 zaposlenih, kazao je Burić.
Podsjetio je i kako je Šibenik u bivšoj državi bio treći ili četvrti grad po BDP-u i kako se govorilo kada klekne TLM, kleknut će i Šibenik.
– Ali, dogodilo se to da su 98,5 posto ukupnih prihoda u gospodarstvu prihodi malih i srednjih poduzetnika. Oni su dali novi impuls gospodarskom zamahu u Šibeniku, gradu koji je u jednom trenutku ostao bez industrije. Hrvatska je visokocentralizirana zemlja i dok god ne dođe do prave decentralizacije ovlasti, fiskalne samostalnosti, novca koji će pripasti lokalnoj i regionalnoj samoupravi koja najbolje zna kako ga upotrijebiti, nema ni kulture, sporta, civilnog društva niti svega onoga što jednu sredinu čini urbanom sredinom, rekao je Burić.
Uz decentralizaciju, tema drugog panela bit će dizanje kvalitete turističke ponude u Šibeniku s ciljem promicanja destinacije sa tri na četiri zvjezdice. Župan Pauk naglasio je u uvodnom govoru kako je ulaganje u ljudski kapital jedan od bitnih elemenata gospodarskog razvoja i uspjeha, a dodao je i podatak da se u Šibensko-kninskoj županiji provelo ili se provodi ugovora s europskim sredstvima iznad 75 i blizu 100 milijuna eura.
– Poprilično se upinjemo dokazati i pokazati da su županije vrlo bitna karika ravnomjernog regionalnog razvoja ove zemlje i koordinator ravnomjernog gospodarskog razvoje. Praksa je pokazala da su upravo županijske administracije sa svojim razvojnim agencijama najspremnije u ovoj državi za apliciranje na fondove Europske unije. Potrebna je učinkovitija raspodjela tih europskih sredstava na lokalne i regionalne projekte, a za to je potrebna naša veća uključenost u koncipiranju tih programa iz kojih ćemo kasnije crpiti sredstva i realizirati projekte, kazao je Pauk.
