Izborna šutnja ususret drugom krugu lokalnih izbora započela je u subotu u ponoć i trajat će do nedjelje do 19 sati, kada će birališta biti zatvorena.
U drugom krugu glasovanja građani će birati župane i njihove zamjenike u osam županija, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika i njegove zamjenike u 54 grada, općinskog načelnika i njegovog zamjenika u 102 općine, a održat će se i ponovljeni izbori za zamjenika općinskog načelnika Općine Rasinja iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.
U Šibensko-kninskoj županiji građani će birati župana i njegove zamjenike, gradonačelnike Šibenika, Knina i Vodica, te načelnike općina Tribunj i Ružić.
Prema Zakonu o lokalnim izborima, za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske poziva sve sudionike izbora da poštuju izbornu šutnju, , te da u vrijeme izborne šutnje ne objavljuju izbornu promidžbu objavljivanjem promidžbenih poruka, fotografija u medijima, postavljanjem plakata i dijeljenjem letaka, stavljanjem izbornih poruka na društvene mreže, ili bilo kojim drugim načinom na koji bi mogli utjecati na opredjeljenost birača.
Za svako kršenje izborne šutnje fizička osoba može dobiti kaznu do tri tisuće kuna, kandidat na izborima od 10 do 30 tisuća. Kaznom od 100 do 500 tisuća kuna može se kazniti pravna osoba, dok odgovorna osoba u pravnoj osobi može dobiti kaznu od 10 do 30 tisuća kuna za kršenje izborne šutnje. Svaka povreda slobode odlučivanja birača, uskrate izbornog prava ili njezine zloporabe, povreda tajnosti glasanja i uništenje izbornih isprava kažnjivo je novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. S druge strane, svaka izborna prijevara kažnjiva je kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Svako kršenje izborne šutnje građani mogu prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu.