Ciklusom tekstova o bogatstvu i raznolikosti podzemlja Nacionalnog parka ‘Krka’ obilježena je Međunarodna godina speleoloških objekata i krša, pa ste tako iz tjedna u tjedan mogli čitati o spletu špilja i jama i živom svijetu koji obitava u okrilju tame i vode.
Krški tereni zauzimaju oko 20 posto površine Zemlje, a u Hrvatskoj obuhvaćaju gotovo 50 posto površine. Karakteriziraju ih špilje, jame i površinski reljefni oblici koji zajedno tvore neobične i spektakularne krajobraze. Krška područja izvor su vode za oko 10 posto svjetske populacije, staništa rijetkih, ugroženih i endemičnih pripadnika živoga svijeta, izvor znanja o našem okolišu, klimatskim promjenama i mineralnim resursima, ali i područja kulturne baštine kao rezultat života brojnih lokalnih zajednica u krškim područjima te važna posjetiteljska odredišta.
– Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od toga šezdeset sedam na području Parka. Špilje dinarskog krša najbogatije su na svijetu po broju špiljskih vrsta od kojih 70 posto su endemi Hrvatske. U špiljama i jamama uz Krku zabilježeno je preko stotinu sedamdeset vrsti, od kojih su mnoge endemi Dinarida i Hrvatske, a četiri su endemi Nacionalnog parka ‘Krka’ (stenoendemi). Većina predstavnika špiljske faune su strogo zaštićene vrste – kazali su iz Parka.
Na lijevoj obali Krke nalaze se dvije špilje iznimno važne zbog arheoloških nalaza u njima koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti od neolitika, eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba (Oziđana pećina) i kasnoga brončanog i starijeg željeznog doba (Jazinka). Osim Oziđane pećine, špilje i jame Parka nisu otvorene za posjećivanje.
Inače, speleološki objekti i krški krajobrazi vrlo su osjetljivi na onečišćenje, prekomjerno korištenje prirodnih resursa i prostora, uništavanje i loše upravljanje. Zato javnost treba upoznati s činjenicom da je podzemni svijet važan za opstojnost cjelokupnog života na Zemlji i ukazati na načine zaštite krških područja i odgovornog i održivog upravljanja njima.
