Praćenje trenda populacije najvećih europskih sova

Noćni grabežljivci čiji se huk daleko čuje: U NP ‘Krka’ živi desetak parova sova ušara

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
    6
    Shares

Nacionalni park ‘Krka’ sudjelovala je u nacionalnom programu praćenja gnijezdećih parova najvećih europskih sova – ušara (Bubo bubo) u organizaciji udruge Biom. Tako su, od 3. veljače do 8. ožujka djelatnici Parka na sedamnaest lokaliteta duž kanjona rijeke Krke osluškivali  pjevanje mužjaka sove ušare tijekom zalaska Sunca.

-Rezultatima ovogodišnjeg praćenja jako smo zadovoljni. Na području Parka, od gornjeg preko srednjeg do donjeg toka, zabilježeno je jedanaest pjevajućih mužjaka, tako da su potvrđene dosadašnje procjene o gniježđenju desetak parova ušara. Također, prvi put je zabilježen pjev mužjaka u kanjonu uzvodno od Bilušića buka, a u pukotini strme litice zabilježeno je aktivno gnijezdo sa ženkom u inkubaciji, koje će se redovito pratiti uz bilježenje svih promjena. Zahvaljujemo članovima udruge Biom, koordinatorima programa praćenja, na edukaciji i savjetima- kazali su iz Parka.

Cilj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti te uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.

Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm, a osim po veličini, lako se prepoznaje po velikim ušnim čupercima’ i velikim crvenonarančastim očima. Kao i sve sove, ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Nema morfoloških razlika između spolova osim veličine jer je ženka puno veća od mužjaka. Najčešće se hrani zečevima, glodavcima i pticama močvaricama, a za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i uglavnom doživotni, stoga, jednom kada uspostave teritorij, trajno ostaju na njemu. Mužjak sam lovi i donosi hranu ženki koja ih hrani mlade, ona sama inkubira jaja, a zatim i štiti ptiće od vremenskih neprilika i predatora dok ne budu stara dva do četiri tjedna, kad napuštaju gnijezdo.

Inače, ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Posredno ju ugrožava konverzija staništa zbog intenzifikacije poljodjelstva i napuštanja tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva, što za posljedicu ima sukcesiju staništa. Prijetnju predstavlja i uznemiravanje na gnjezdilištima zbog rekreativnih aktivnosti, a sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1.200 parova.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
    6
    Shares

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.