Nije treslo samo jutros u 5 sati, drmalo je čak 6 puta! Stare zgrade su u opasnosti, a rat je iznjedrio i jednu dobru stvar

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Šest jačih potresa s epicentrom u susjednoj Bosni i Hercegovini, od kojih su se tri osjetila i u Dalmaciji, normalna su seizmička aktivnost i zapravo nisu toliko jaki. Materijalne štete bilo bi u slučaju da je potres plitak i da su kuće i druge stambene jedinice građene na zemlji, a ne na stijeni. Objašnjava nam to Ivica Sović, dežurni seizmolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, kojeg smo kontaktirali nakon što je jutros u 5.33 sati građane Šibensko-kninske i susjedne Splitsko-dalmatinske županije probudilo podrhtavanje tla.

– Na širem području osjetila su se tri potresa, no seizmološke službe zabilježile su šest jačih i još nekoliko manjih potresa magnitude ispod 1, svi s epicentrom u Bosni i Hercegovini, na sjeveru Livanjskog polja. To je normalna seizmička aktivnost za područje Dinarida, i takvi potresi zapravo se događaju nekoliko puta godišnje – govori Sović.

Učinak potresa umanjen je zahvaljujući načinu gradnje, a i rat je iznjedrio nešto dobro u cijeloj priči.

– Na Dinaridima ljudi grade kuće na stijeni budući da polja plave, i ta činjenica umanjuje mogućnost nastanka materijalnih šteta. Nadalje, u svim tim područjima bio je rat, pa su ljudi završetkom rata gradili kuće armirano-betonskih konstrukcija, no starija gradnja je zato ugroženija – kaže dežurni seizmolog.

rogoznica izgradnja vrtica 160516 4
Ilustracija/Arhiva

Dalmaciju ‘spašava’ bura i kamen

Tutnjava i podrhtavanje tla na nekoliko sekundi uznemirilo je građane, makar je riječ o potresu koji nije toliko jak, no njegov intenzitet u epicentru bio je, procjenjuje stručnjak, magnitude 6.

– Ako bi se dogodio potres magnitude preko 5, uzrokovao bi padanje crjepova s krova, makar je u Dalmaciji i to teže, s obzirom da dolje puše bura, pa ih ljudi dodatno učvršćuju. Nadalje, padali bi dijelovi dimnjaka, opadala bi žbuka, napucali zidovi – poručuje Sović, napominjući kako mjesta panici nema.

Zgrade građene po novim propisima trebale bi izdržati potrese jačine i do 6.5 stupnjeva po Richteru, ali stara gradnja nije u toliko povoljnom položaju, posebice kada je u pitanju šibenska gradska jezgra, objašnjava jedan od vodećih šibenskih statičara Vilko Ivić.

Ilustracija/Arhiva
Ilustracija/Arhiva

– Stare zgrade definitivno nisu u povoljnom položaju, jer nisu građene protupotresno, već iskustveno. Gradilo se s malim konstruktivnim rasponima, a stropne konstrukcije su se izvodile kao drveni grednici. Sila, koja je u slučaju potresa djelovala na zidove, bila je relativno mala budući da se radilo o drvu. Kasnije su ugrađivane armirano-betonske međukatne ploče koje su znatno teže. Prostorije koje su bile tri za tri metra, često nestručnim rušenjem zidova, pretvarale su se u veće, i takve preinake u prostoru narušile su osnovnu statiku zgrade – govori Ivić.

Socijalističke zgrade sigurne su u teoriji

Gradnja iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u teoriji bi trebala izdržati potres i do sedmog stupnja Merkalijeve ljestvice, ali stvarnost bi vrlo vjerojatno potkopala proračune.

– Činjenica je da su se zgrade tada proračunavale na potresne sile, ali od gradnje tih zgrada prošlo je 50 godina. Pri gradnji se moralo voditi računa o fasadama i prodoru vlage u zidove zgrada, posebice zbog velikog utjecala soli na armaturu, a zgrade su se trebale redovito održavati i sanirati, što kod većine njih nije bio slučaj – zaključio je šibenski statičar Ivić.

zgrade stanovi baldekin 030317 1
Zgrade na Baldekinu izgrađene u doba socijalizma

Podsjetimo, početkom svibnja u uvali Minerska održana je pokazna vježba civilne zaštite ‘Traganje i spašavanje u ruševinama’, na kojoj je simuliran potres jačine 6,2 po Richteru s epicentrom zapadno od grada. Šibensko- kninska županija, naime, seizmički je vrlo aktivna te spada većim dijelom u područje inteziteta sedmog stupnja po Mercalijevoj ljestvici, dok u područje inteziteta osmog stupnja spada otočni dio grada.

Milovan Kević, pročelnik Državnog ureda za zaštitu i spašavanje Šibenik kazao je tada kako na području Šibensko-kninske županije postoji 35 ljudi obučenih za prvi odgovor kod spašavanja u ruševinama.

– Nijedna jedinica nije toliko snažna da sama pronađe odgovor  i stoga je potrebno raditi zajedno i koordinirano s drugim jedinicama. Na prostoru županije trenutno imamo 35 ljudi obučenih za prvi odgovor kod spašavanja iz ruševina, bilo da se radi o potresu kao što je današnji scenarij ili ekspoloziji. U planu je nastavak osposobljavanja ljudi i nabava opreme kako bi se to moglo pravovremeno i učinkovito riješiti u svakom trenutku- izjavio je tada Kević.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.