Svaka predizborna kampanja u Šibeniku, ali i Šibensko-kninskoj županiji, vadi iz ladica stare, već gotovo zaboravljene projekte. Jedan od njih je, svakako, i aerodrom na Pokrovniku koji je i ove godine upotrijebljen u dnevno-političke svrhe. No, priča o nekakvoj vrsti sletne stane i sportskom aerodromu mogla bi nakon tridesetak godina imati svoj pozitivan ishod. Barem ako je suditi po riječima direktora Zračne luke Rijeka Tomislava Palalića.
Naime, on nam je potvrdio u e-mailu kako riječka zračna luka već duže vrijeme nastoji osposobiti neke od aerodroma koji nisu u funkciju, ili ih uključiti u mrežu zrakoplovnog turizma. Tu spada i Pokrovnik, ali procedura je, objašnava nam, prilično golema.
Na prostoru koji dijelom spada pod Grad Šibenik, a dijelom pod Grad Drniš, podno Midenog brda, još su nakon Drugog svjetskog rata slijetali britanski avioni, a priča o aerodromu je aktualizirana osamdesetih godina prošlog stoljeća
Nakon što je Hrastovac Hrvoje Zekanović u vrijeme predizborne kampanje napravio presicu na Pokrovniku, gdje su novinari šibani vjetrom pored groblja na brdu gledali nekadašnju sletnu stazu, u našu redakciju javili su se iz riječke zračne luke s tvrdnjama kako oni već imaju planove za taj dio županije, a u tom smjeru idu i izjave Palalića.
– Trebamo izraditi idejni projekt po idejnom rješenju kojim će se ishodovati lokacijska dozvola te urediti imovinsko-pravni odnosi s Republikom Hrvatskom. Kako i sami imamo poprilično posla tijekom sezone, tim zadacima ćemo se posvetiti intenzivnije tijekom zimskog prometnog razdoblja – poručio je direktor Zračne luke Rijeka.
Nadalje, navodi kako bi uređenje površine i ulaganje zahtijevalo nanošenje sloja humusa i trave, ogradu te pokazivač vjetra za minimalne uvjete sigurnog odvijanja zrakoplovnih operacija sportskog zrakoplovstva. Po procjenama, to ne bi koštalo više od 500 tisuća.
– Projekt zrakoplovnog turizma nastoji okupiti veći broj manjih letjelica kako bi se isti učinili pristupačnim većem broju privatnih korisnika malih sportskih zrakoplova koristeći Zračnu luku Rijeka u ovom trenutku kao ulazno izlaznu točku kontrolnih pregleda u Hrvatskoj. Na taj način olakšavamo proceduru, ali i povećavamo broj operacija i sve ostale pokazatelje – napominje Palalić.
Godinama se, dakle, govori o nekakvom šibenskom aerdromu, ali stručnjaci govore kako našem gradu zapravo ne treba zračna luka kada su u relativnoj blizini splitska i zadarska. No, samo četrdesetak kilometara zračne linije, u Stankovcima, mogao bi biti sagrađen prvi privatni aerodrom u Hrvatskoj, vrijedan čak 400 milijuna eura. Projekt je to star već devet godina i ideja je poduzetnika Josipa Crnčevića iz Sesveta koji u Stankovcima na državnom zemljištu želi izgraditi i mali grad za koji je već ishodio lokacijsku dozvolu.
Ako Šibenik već nije dobio komercijalnu zračnu luku na kopnu, zamalo je dobio ‘hidroavionsku pistu’. Prije par godina European Coastal Airlines htio je hidroavionima povezati Šibenik s udaljenim otocima, ali i nekim gradovima. Međutim, zapelo je na birokraciji jer su vlasnici ECA-e htjeli da avioni slijeću i polijeću iz šibenskog zaljeva, što im zbog sigurnosti nije dozvoljeno. Alternativne lokacije, kod hotela u Mandalini i u Zablaću, nisu prihvatili.
Kako bilo, Šibenik bi, dakle, mogao u budućnosti dobiti sportski aerodrom kojim će se ipak koristiti zanesenjaci, dok će mu prozor u svijet i dalje biti zračne luke u Splitu, točnije u Trogiru, i Zadru. Samo da se više ne kupuju karte u jednom smjeru za Irsku, Njemačku i ostale ‘obećane zemlje’…
