Ovogodišnji ulazak u ljetno računanje vremena možda će nam pasti lakše nego ikad premda ćemo sat manje spavati, bit ćemo sat manje i u izolaciji. U nedjelju 29. ožujka u dva sata satovi se pomiču za jedan sat unaprijed, tako da se dva sata računaju kao tri.
Ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi dani tijekom ljeta, iako to obuhvaća i dio proljeća te jeseni, duže trajali. Do pomicanja sata i uvođenja ljetnog računanja vremena došlo je zbog potrebe da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duljee, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.
Inače, ljetno računanje vremena prvi je put 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku ‘Waste of Daylight’ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju. Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.
