Privatan otok u Nacionalnom parku Kornatu, površine 6,4 hektara, prodaje se na Njuškalu za 5,5 milijuna eura, što je nešto manje od 41 milijun kuna. Slijedom te informacije koju je Šibenski portal objavio proteklog vikenda, pretražili smo Njuškalovu bazu i nekoliko agencija koje se bave prodajom nekretnina, i pronašli čak šest otoka te stotine nekretnina i zemljišta koji su na prodaji na otocima Šibensko-kninske županije.
Na Njuškalu se tako prodaje otočić Mali Kosmač kod Rogoznice, površine pet tisuća kvadratnih metara za 5,2 milijuna kuna, odnosno za oko 700 tisuća eura.
Za još jedan nenaseljeni otok u srednjem Jadranu vlasnik traži oko 38 milijuna kuna, a površine je 640 tisuća četvornih metara.
Croatia-estate agencija na svojoj stranici prodaje čak dva otoka u kornatskom arhipelagu, jedan površine 200 tisuća četvornih metara koji je 12 milja udaljen od Murtera i osam milja od Biograda, a za kvadrat traže 16 eura, dok je drugi otok smješten u blizini Žuta, veličine 450 tisuća kvadrata s kamenitom obalom, a prodaje se za 11 eura po kvadratu, što iznosi nešto manje od pet milijuna kuna.
Kao izuzetnu lokaciju navode i otok blizu Primoštena, površine 56 tisuća kvadratnih metara koji obiluje šljunčanim plažama, niskim mediteranskim raslinjem i borovinom, a cijena po kvadratu iznosi 30 eura.
U ponudi imaju i otok između Pašmana i Nacionalnog parka Kornati, površine 36 tisuća kvadrata, a vlasnik za njega traži 70 eura po kvadratu.
Cijena je uvijek ključ
Uz čitave otoke, oglasnici i agencije prepuni su nekretnina i zemljišta na otocima. Njuškalo, primjerice, u svojoj bazi podataka ima čak 635 takvih oglasa za područje naše županije. Neki prodavači navode kako je riječ o građevinskim zemljištima, drugi da se radi o poljoprivrednim. Ipak, nemoguće je graditi na pomorskom dobru bez potrebnih dozvola i koncesijskih odobrenja, dok su na poljoprivrednim zemljištima moguće gradnje objekata manjih dimenzija ili obnova postojećih.
– Prodaja nekretnina i zemljišta na otocima je slaba. Rijetki su oni koji bi htjeli kupiti nekretninu na otoku, s obzirom da su naši otoci slabo povezani s kopnom, a bilo kakva gradnja na otoku je 30 posto skuplja. U takva ulaganja upuštaju se pravi zaljubljenici u otoke ili oni koji su izrazito emotivno vezani za njih, međutim, i dalje je riječ o probranoj skupini ljudi – objašnjava Ira Hartman iz Dalmat i Hormus agencije.
Da je promet nekretninama na otocima puno manji no što je to na kopnu, potvrđuje i agentica Divna Bulat iz Domus nekretnina, no caka je, bez iznimke, uvijek u cijeni.
– Otoci su cjenovno jeftiniji od kopna, premda je već poznato da je tamo daleko sve skuplje zbog prijevoza, rada i načina života na otoku. Naseljeniji otoci, posebice Prvić, Zlarin i Krapanj, imaju nešto aktivniji promet nekretninama nego udaljeniji šibenski otoci, međutim taj broj je i dalje vrlo mali. Naime, cijena rada je dosta skuplja, ali tu se javlja i problem nerealnih cijena. Svaka roba ima svog kupca, ali cijena je uvijek ključ. Tržište je živo, potencijalnih kupaca ima, ali tek kad cijena dođe u ‘zdrave oblike’ vidite da se povećava interes za njom. Prodavači su, dakle, oni koji moraju ponuditi realnu cijenu da bi se nekretnina ili zemljište prodalo, bez obzira radi li se o otocima ili kopnu – poručuje Bulat.
