Na Pokrovniku i u Danilu pravili sir prije 7.200 godina, uzgajali ovce i sadili lan. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti ondašnje bolesti

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Dok su stanovnici Pokrovnika i Danila prije nekoliko dana obavljali svoje svakodnevne poslove, ni u primisli vjerojatno nisu imali kako će se uskoro njihova naselja naći na naslovnicama svjetski poznatih novina, a ugledne televizijske kuće poput BBC-a i CNN-a govoriti o prekretnici u razvoju civilizacije na ovdašnjim prostorima. A nju je označilo fermentirano mlijeko, točnije sir. Naime, tri godine trajala su međunarodna multidisciplinarna istraživanja na arheološkim lokalitetima Danilo Bitinj i Pokrovnik, gdje su u konačnici pronađeni tragovi lipida fermentiranog mlijeka stari 7.200 godina.

– Takozvana neolitička revolucija prvi put se događa na području Bliskog istoka, oko 9.500 do 10 tisuća godina prije Krista i otud se šire ideje i tekovine na druge dijelove svijeta. Neolitik na područje današnje Dalmacije dolazi oko 6.000 godina prije Krista, a poznato je da je neolitik jedna od najvažnijih stepenica u razvoju civilizacije, jer tada dolazi do osnivanja stalnih naselja, ljudi se prebacuju na sjedilački način života, počinju se baviti poljoprivredom i egzistencija im više ne ovisi o lovu – na samom početku razgovora objašnjava nam Emil Podrug, kustos Muzeja grada Šibenika.

danilo-rider-emil-podrug-251116-9

Upravo je to bio razlog zbog kojeg je prije 17 godina Andrew Moore, stručnjak za istraživanje neolitika, stupio u kontakt sa šibenskim Muzejom i Gradskim muzejem Drniš, u želji da na području Danila Bitinja i Pokrovnika provedu istraživanje kako bi otkrili u kojem razdoblju se neolitička kultura ‘preselila’ s Bliskog istoka na područje Mediterana.

Uzgajali svinje i krave, sijali pšenicu, grašak i lan

– Danilska kultura bila je već poznati arheološki lokalitet i krenula su istraživanja. Posljednja su obavljena 2006. godine kada smo na terenu prikupili ostatke životinjskih kostiju, biljne sjemenke, kamenje, alate, posuđe, geološke uzorke i sve to analizirano je kroz multidisciplinarni pristup – veli Emil.

U istraživanje su tako bili uključeni i kemičari, fizičari, botaničari i etnolozi kako bi se što obuhvatnije sagledao ondašnji život na tim lokalitetima, a rezultati su bili i više nego dovoljni da odjeknu svijetom.

– Prikupljeno je više stotina tisuća kostiju, a 80 posto njih čine kosti ovaca i koza. Nekih desetak posto pronađenih ostataka kostiju pripada govedima odnosno kravama, dok je oko pet posto kostiju pripadalo svinjama. Manje od jedan posto bile su kosti divljih životinja, što znači da je, već na samom početku neolitika, lov bio minimalno zastupljen – napominje šibenski kustos.

danilo ovce stado 200417 3

Tadašnje je stanovništvo, potvrdila su istraživanja, uzgajalo i nekoliko vrsta pšenice, ječam, zob, proso, grašak, ali i lan.

Eureka! U Danilu i Pokrovniku ‘gostili’ se sirom prije 7.200 godina

– Dio analiza činila je i kemijska analiza ulomaka keramičkog posuđa, koja se obavljala u laboratorijima u Americi. Projekt je vodila naša kolegica Sarah McClure, stalna suradnica šibenskog Muzeja. Četrdesetak ulomaka keramičkih posuđa, uključujući i ritone, analizirali su kako bi ustanovili što se u njima kuhalo i pripremalo – govori Podrug o koraku koji je učinjen pred veliko otkriće.

A onda su se kazaljke preklopile. Na ostacima keramičkog posuđa s područja Danilo Bitinja i Pokrovnika, pronašli su tragove lipida odnosno masnih kiselina iz životinjskog mesa, ribe, svježeg mlijeka, i što je najvažnije, fermentiranog mlijeka.

– To je bio sir. Uzorci u kojima smo pronašli tragove sira datiraju 5.000 godina prije Krista, što je najraniji dokazani podatak o proizvodnji sira. Koliko je to važno otkriće, svjedoči i činjenica kako su arheolozi i povjesničari znali da se u neolitiku koristilo mlijeko u prehrani, ali smatralo se kako su ga počeli obrađivati puno kasnije, u brončanom dobu – svjedoči Emil o važnosti otkrića.

riton 2
Riton

riton

Među analiziranim uzorcima bila su i četiri ulomka ritona. Posude u obliku životinja o kojima se već desetljećima teoretizira čemu služe, dijelom su, pokazalo je istraživanje, korištene za mliječne proizvode.

– Ritoni nisu bili svakodnevni predmeti. Moguće je da su korišteni kao sakralni predmeti jer su dijelovi ritona premazani crvenom bojom, za koju znamo da je bila jak simbol plodnosti u prapovijesti, pa je vjerojatno da su mliječni proizvodi od životinja korišteni u tim ritualima na određeni način – veli Emil.

Međunarodno istraživanje na području Danila Bitinja i Pokrovnika nije gotovo. Prikupljeni ostaci analiziraju se i dalje u američkim laboratorijima, a trenutačno su u fokusu ljudske kosti koje će otkriti način prehrane ondašnjih stanovnika, dob i bolesti koje su vladale.

– Svaka takva analiza i novi rezultati pokazuju nam da su ljudi prije sedam i osam tisuća godina bili puno napredniji nego što se smatralo i puno sposobniji iskoristiti ono što se nalazilo u prirodi. Bile su to zajednice iznimno napredne za svoje vrijeme, stoga ne govorimo o primitivnim nego o jako sposobnim ljudima koji su, već tada, svoj način života doveli do preteča današnjih poljodjelaca – zaključio je Podrug.

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.