Dušan Šešok, vlasnik Iskra brodogradilišta Šibenik uručio je danas ministru zdravstva Viliju Berošu ključeve brodice SAR 1, prve od šest brodica namijenjene hitnoj medicinskoj intervenciji na moru i na otocima koje grade u tom brodogradilištu.
– Za nas je ovo velika svečanost jer isporučujemo prvu od šest brodica iz projekta za uspostavu hitne pomorske medicinske službe. Otprilike godinu dana od polaganja kobilice prototip je izgrađen u skladu sa svim tehničko-taktičkim zahtjevima, prošao sva je zahtjevna ispitivanja i danas je tu kako bi ga predali Ministarstvu zdravstva – Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilišta.
Aleš Ekar, direktor Iskra brodogradilišta naglasio je kako je ovaj brod namijenjen za spašavanje u najtežim uvjetima
– Kada se trajektne linije zaustave, kada helikopteri ne mogu letjeti, posade SAR brodova idu na otoke i na otvoreno more spašavati ljude kojima je to potrebno. Te posade trebaju imati brodove koji mogu ploviti u najtežim morima. Brod je projektiran za stanje mora ‘šest’, ima najsuvremenije motore od preko tisuću konja. S tim brodom možemo postići brzinu preko 40 čvorova, a napravili smo puno testova tako da su posade u njima stvarno sigurne. Imat će vrhunski proizvod s kojim će moći kvalitetno obavljati svoje zadatke – rekao je Aleš Ekar, direktor Iskra brodogradilišta.
Na projektu su znanje i iskustvo udružili svi suradnici Iskra brodogradilišta Šibenik tako da je on u konačnici hrvatski proizvod s kojim se možemo ponositi.
– Sva znanost koja se okupila od projektiranja do izgradnje ovog broda omogućava nam da ovaj brod možemo ponuditi i drugim tržištima. Ova platforma može se koristiti, ne samo za SAR brodove, nego i za vatrogasne, za patrolne službe i za prijevoz putnika na naftne platforme – istaknuo je Ekar.
Ideja o izgradnji i uspostavi brodske hitne medicinske pomoći stara je nekoliko godina i trebalo je vremena kako bi se osmislio cijeli sustav i pokrenula realizacija.
– Ovaj brod je jednako opremljen kao i moderna mala intenzivna terapija. Ima respirator, defibrilator, aspirator i sve ono što je potrebno kako bi kvalitetno tijekom transporta zbrinjavali ozlijeđenu ili oboljelu osobu. To je za hitnu medicinu veliki iskorak, kao što će i sljedeći brodovi za šest naših luka zaokružiti taj dio priče. Ono što me i dalje veseli je upravo objavljeni međunarodni natječaj za hitnu helikoptersku medicinsku službu čime ćemo zaokružiti ovu važnu priču zbrinjavanja hitnih pacijenata kopnom, morem i zrakom i uvrstiti se u ‘zlatni sat’ spašavanja – najavila je Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Zadovoljan što je Vlada Republike Hrvatske išla u projekt koji će podići razinu sigurnosti na moru i otocima, Dušan Šešok, vlasnik Iskra Grupe, zahvalio je svojim radnicima na izvanredno odrađenom poslu.
– Iskra je u Šibeniku dugoročno. Do sada smo uložili 20 milijuna eura, a nastojat ćemo uložiti još 35 do 40 milijuna eura u sljedećim godinama kako bi ovo brodogradilište postalo primjer brodogradnje kakva bi trebala biti u Hrvatskoj. Hrvatska se nikako ne smije odreći brodogradnje u kojoj je stoljećima imala veliki utjecaj na brodogradnju u cijelom Sredozemlju. Na temelju ovoga projekta već smo dobili u susjednoj državi sličan projekt, a to znači da smo ovim brodom dobili prekrasnu referencu – naglasio je Dušan Šešok.
Hrvatska će uskoro iz Iskra brodogradilišta u Šibeniku dobiti još pet ugovorenih identičnih brodica za hitnu medicinsku pomoć na moru. Riječ je o brodicama dugim 15 metara koje u roku od pet minuta mogu postići brzinu od 35 čvorova.
– Takve brodice su iznimno bitne i rezultat su studije koja je definirala da je za Hrvatsku potrebno izgraditi upravo šest ovakvih brodica u matičnim lukama Malog Lošinja, Raba, Zadra, Šibenika, Supetra i Dubrovnika. Ovaj prvi brod bit će primopredan u petak u Dubrovniku. Kompletna investicija je oko 10,1 milijun eura, a projekt sufinanciraju Europska unija i državni proračun. Medicinske timove na brodovima osigurat će županijski Zavodi za hitnu medicinu, posade Lučke kapetanije, a u okviru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture bit će osigurani vezovi i održavanje – pojasnio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Ministar je naglasio i kako je do 2027. godine za hitnu medicinu predviđeno 71 specijalizacija, ali i dodatne edukacije sestrinskog kadra i tehničara u djelatnosti hitne medicinske službe.
