U najavljenom planu spajanja pojedinih bolničkih odjela u bolnicama koje su na međusobnoj manjoj udaljenosti, što bi obuhvatilo i bolnice u Šibeniku i Kninu, sigurno neće biti zatvaranja bolnica i u svakoj će od bolnica ostati sve temeljne djelatnosti, potvrdio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na jučerašnjem sastanku na kojem je bio i šibensko-kninski župan Goran Pauk, koji nam je prenio o čemu su razgovarali.
Teme su, uz funkcionalno spajanje bolničkih odjela, bile specijalizacije liječnika, povlačenje europskog novca i problem mrtvozorništva.
Zatvaranja bolnica neće biti
– U ovom trenutku zatvaranje bolnica u Hrvatskoj nije opcija i to aktualno ministarstvo neće raditi. Ali danas imamo i odjele bez stvarnog pravdanja na vrlo bliskoj udaljenosti. Upitno je treba li postojati bolnički odjel u kojem se rade tri nekakva zahvata dok u neposrednoj blizini postoji isti bolnički odjel koji radi 30 ili 300 takvih zahvata. Tu govorimo o kvaliteti usluga jer će sigurno bolju kvalitetu usluge pacijent dobiti na odjelu koji radi 300 zahvata, a ne tamo gdje se rade samo tri. Upravo kvalitetnija usluga prvi je cilj ove reforme, a tek onda jeftinija usluga, kaže župan Pauk.
Po informacijama koje su dobili na sastanku s ministrom, osnivači bolnica ne moraju puhati na hladno, što u Šibensko-kninskoj županiji nije čudno jer smo već prošli jedan neuspjeli pokušaj spajanja bolnica.
– Ja sam ministru izložio naš primjer i ukazao da mora razumjeti našu skepsu prema samoj najavi nekakvog spajanja bilo čega jer smo prošli iskustvo i razdvajanja i spajanja. Bilo je i onih koji su od ministra tražili da kod njih ne razdvaja ono što je već spojeno i funkcionira odlično, ali i drugih koji traže vraćanje ugašenih odjela. Ministar je naglasio kako je ovaj put riječ samo o funkcionalnom spajanju pojedinih bolničkih odjela i to tek nakon stručnog obilaska terena, obavljanja temeljitog uvida u situaciju i odrađivanja svih potrebnih pripremnih radnji. Ni u kom slučaju ni jedan od temeljnih bolničkih odjela, dakle interna, kirurgija, ginekologija i pedijatrija neće biti ukidane ni u jednoj bolnici, naglašava Pauk.
Specijalizacije se ne smiju bagatelizirati
Veliki problem specijalizacija u medicini rješavat će se kroz novi pravilnik kojim će se utvrditi realniji iznosi odštete u slučaju odluke o promjeni radnog mjesta.
– Nakićev pravilnik omogućio je da liječnik nakon specijalizacije plaćanjem samo 50 tisuća kuna odštete onome tko je financirao njegovu specijalizaciju može otići negdje drugdje bez obveze odrađivanja staža u toj ustanovi. Svi smo mi, kao osnivači bolnica, inzistirali prema ravnateljima da takve specijalizacije ne potpisuju. Reagirale su tada i Liječnička komora i Udruga poslodavaca u zdravstvu pa smo tražili od ministra da se taj problem žurno riješi jer je u zemlji status quo, liječnika nedostaje, a svi čekaju što će se dogoditi i kako će biti definirane buduće specijalizacije. U pripremi je novi pravilnik, koji bi trebao biti financijski razuman s pravičnim naknadama. Neće biti postavljen na način da sad netko za promjenu pozicije rada u odnosu na onoga tko mu je plaćao školovanje mora platiti milijunski iznos, ali to ulaganje neće biti niti bagatelizirano, govori Pauk.
Europskim novcem do ‘magneta’ za Šibenik
Ministarstvo je u mogućnosti doći do sredstava preko europskih fondova za specijalizante obiteljske medicine, radiologije, pedijatrije i ginekologije. Ministar je apelirao na osnivače bolnica da utječu na ulaganje maksimalnih napora u povlačenju i korištenju europskog novca u zdravstvu.
– Taj novac moguće je dobiti za projekte domova zdravlja, obiteljske medicine, dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema. Mi smo tu u postupku, u konzultacijama s domovima zdravlja smo na oko tri i pol do četiri milijuna kuna utemeljenih traženja prema pravilima tih europskih natječaja. Zahtjevnije su i obimnije prijave hitnih prijema i dnevnih bolnica, a obje naše bolnice pripremaju dokumentaciju za apliciranje. Projekt bolnice u Kninu vrijedan je oko 5,5 milijuna kuna, a šibenska bolnica, iako još nije gotov idejni projekt na temelju kojeg će biti izrađen troškovnik, priprema projekt vrijedan oko 30 milijuna kuna. Šibenska bi bolnica kroz takav projekt otvorila mogućnost osiguranja europskog novca potrebnog za nabavu magnetne rezonance, najavljuje Pauk.
Na sastanku je bilo riječi i o problemu mrtvozornika koji će se morati rješavati kroz iznalaženje odgovarajuće motivacije, kroz dežurstva ili uvođenje koncesijske obveze jer hrvatski zakoni trenutno nikoga ne prisiljavaju da se mora baviti mrtvozorstvom. Upravo to je razlog čestih izmjena mrtvozornika i nerijetkih situacija kada smrtno stradalu osobu nije moguće transportirati dok mrtvozornik na mjestu tragedije ne utvrdi smrt.
Razgovaralo se i o planiranom ukidanju brojnih parafiskalnih nameta čime bi, brzopletom odlukom o tomu što jesu, a što nisu takvi nameti, mogli biti značajno oštećeni prihodi Zavoda za javno zdravstvo. O mreži hitne medicinske pomoći i problemu financiranja timova hitne medicine ovaj put nije bilo riječi, ali je župan Pauk o tomu već razgovarao s ministrom Kujundžićem.
– Jučer nije bilo vremena da se i o tomu razgovara, ali je ministar dao naznake da će novo rješenje biti povoljnije za jedinice lokalne samouprave. Riječ je o dogovoru da u pravilu peti tim financira lokalna jedinica, ali i o problemu totalnog nezadovoljstva situacijom u Tisnome i njihovim stalnim traženjem nekog novog rješenja. Tu situaciju ćemo vrlo brzo razriješiti i to povoljnije po jedinice lokalne uprave nego što je bilo do sad, kazao je župan Pauk.
