‘Iz Europskog socilalnog fonda ukupno imamo na raspolaganju 13 milijardi kuna za društvene promjene. Od toga 4,5 milijarde kuna za zapošljavanje, a osobito veseli da imamo milijardu kuna za razvoj civilnog društva. Ove godine će biti raspisano više natječaja, nego što je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva podijelila u zadnjih 15 godina postojanja’, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić na današnjem otvaranju skupa Nacionalne zakladde za razvoj civilnog društva u Solarisu.
Dvodnevnim programom Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva obilježava 15 godina djelovanja i sustavne podrške razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Na svečanom otvaranju skupa okupljenim predstavnicima iz udruga civilnog društva, uz ministra Pavića, obratila se i upraviteljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavša-Matić.
Pavić je istaknuo da Vlada civilno društvo vidi kao partnera u društvenim promjena koji može vrlo brzo pilotirati rješenja koja se tiču razvoja društva. Najavio je i skori natječaj tematskih mreža kroz koji će udruge umrežiti sa znanstvenim institucijama za razvoj javnih politika temeljenih na dokazima.
– Osnovni cilj postojanja i rada Nacionalne zaklade je podrška razvoju civilnog društva u Hrvatskoj. U proteklih 15 godina smo, kroz preko pet tisuća podijeljenih podrški organizacijama civilnog društva, uložili gotovo 500 milijuna kuna u društveni razvoj i uspjeli u organizacijama civilnog društva zaposliti 11.727 osoba. Time smo doprinijeli i ekonomskom razvoju. Ulaskom Hrvatske u EU otvorile su se mnoge mogućnosti organizacijama civilnog društva koje su se pokazale kao najprofesionalnije u iskorištavanju sredstava iz europskih fondova sa oko 99 posto iskorištenosti novca za razne namjene iz predpristupnog razdoblja i sada u okviru Europskog socijalnog fonda, rekla je Plavša-Matić.
U Solarisu će predstavnici Zaklade razgovarati s predstavnicima udruga o tomu kako vide Zakladu u sljedećih pet godina i što od nje očekuju.
Organizacije civilnog društva su, po mišljenju i iskustvu Đordane Barbarić, predsjednice udruge Most iz Splita, razvojem programa i projekata za skupine građana koje su bile u nekom nepovoljnom položaju, popunile praznine.
– Nacionalnu zakladu percipiramo kao važnog donatora, ali su nam oni i davali smjer i okvir u kojem ćemo mi promišljati. Na početku mi nismo ni znali da možemo mijenjati neke zakone, utjecati na neke skupine građana u nepovoljnom položaju. Dali su nam slobodu da kreiramo programe po mjeri ljudi i korisnika te da mijenjamo neke strategije i planove koji su postojali negdje virtualno na razini države. Mi smo im pokazali da im se može dati duše, a Nacionalna zaklada je bila sjajni pokretač i podrška, naglasila je Barbarić.
Kaže kako im je na samom početku bilo jako teško dokazati da beskućnici postoje.
– Teško je bilo priznati jednoj mladoj državi da ima građane koji žive bez krova nad glavom. To je danas jedna partnerska, zajednička priča. Trebalo nam je 11 godina da riječ beskućnik uđe u Zakon o socijalnoj skrbi, 13 godina da se promijeni Zakon o prebivalištu koji je omogućio da svi naši korisnici imaju adresu. To su mali koraci za čovječanstvo, ali za nas u ovom sektoru su to ogromne promjene koje su učinile smislenim i naše postojanje, ali i ogromne promjene u životima tih ljudi, priča Barbarić.
– Naša udruga je nedavno povukla novac iz Europskog socijalnog fonda za program ‘Zaželi’ kroz koji smo zaposlili 10 dugotrajno nezaposlenih žena koje brinu o novih 80 korisnika. Djelujemo na području Općine Biskupija, jedne od najsiromašnijih općina, gdje je stanovništvo dosta socijalno isključeno. Kroz organizacije civilnog društva našim korisnicima se približavaju neke institucije. Većinom je riječ o samačkim i staračkim domaćinstvima kojima neke osnovne životne potrebe nisu dostupne. Tu uskaču naše žene, naše zaposlenice i njihovim angažmanom potiče se socijalna uključenost naših korisnika, Marija Šimičević, potpredsjednica udruge Žene kosovske doline.
