Kampanju ‘Zaposli se u Hrvatskoj’ Ministarstva rada i mirovinskog sustava predstavio je danas u šibenskoj Gradskoj knjižnici resorni ministar Marko Pavić. Kampanja ima za cilj maksimalno promovirati domaću radnu snagu, a osigurano je milijardu i šesto milijuna kuna za provedbu paketa devet mjera aktivne politike zapošljavanja.
– Ove godine nikad više sredstava za zapošljavanje, više od dvije milijarde kuna je Vlada osigurala. Tržište rada nije problem ove Vlade, već i prijašnjih, a baš Vlada Andreja Plenkovića ga pokušava riješiti. Osigurali smo i tri milijarde kuna za kurikularnu reformu, pa onda i novac za reformu strukovnog obrazovanja. Danas smo vam došli predstaviti mjere aktivne politike zapošljavanja – rekao je Pavić.
Istaknuo je prvu mjeru kao mjeru za samozapošljavanje koja stvara nove poduzetnike. U prvih četiri mjeseca ove godine imali u više prijava za samozapošljavanje nego cijele prethodne godine. A to je rezultat što su značajno podignute naknade sa 35 na 55 tisuća kuna.
– Može se, nadalje, dobiti dvije osobe na stručno osposobljavanje i 15 tisuća kuna za mentoring. A mogu se udruživati, bilo u tvrtke, bilo u zadruge. Druga mjera koju želimo promovirati je pripravništvo. Svjesni smo da je nedostatak kvalificirane radne snage, a ovo radimo da možete povisiti plaću. Nema više gornjeg ograničenja plaća. Prema tome, ako želite zaposliti IT inženjera i dati mu 10 tisuća kuna neto plaću, pola bruto 2 troška pokriva država tijekom godine dana – objasnio je Pavić. Osposobljavanje na radnom mjestu je još jedna mjera gdje radnik dobiva plaću šest mjeseci od države, a tvrtka 700 kuna za mentoring.
Šibenik se vrlo realno suočava s nedostatkom radane snage, ali da ne bi mislili da govorim samo u turizmu, ne, govorim o gospdarstvu jer mi smo grad koji temelji svoj razvoj na toj grani, naglasio je šibenski gradonačelnik Željko Burić.
– Govorim o srednje obrazovanoj radnoj snazi. Ne bih ulazio u duboku analizu, ali nedavno je izišla analiza po kojoj se Hrvatska podijelila u četiri kriterija u dva prva i dva zadnja razreda. U čemu smo bili zadnji? Ankete pokazuju da naši radnici misle kako im ne treba veliko obrazovanje za njihov rad. Tu smo bili prvi. Ono u čemu sm bili zadnji to je, u negativnom smislu, na pitanje što vam je potrebno u poslovnom uspjehu, prvo je bilo sreća i politička veza – kazao je Burić te dodao da se mora raditi na tome da se takav trend promijeni.
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je da se susrećemo s velikim problemima na tržištu rada. Imamo 141 tisuću nezaposlenih i po tome je Hrvatska četvrta u Europskoj uniji, gotovo u vrhu. S druge strane, apsurdno, nemamo dovoljno radne snage.
– Razloge tome treba tražiti i u obrazovnom sustavu koji nije dobra podrška radnom sustavu i gospodarstvu. Prema stopi cjeloživotnog obrazovanja stojimo najlošije u EU. Porazna je i činjenica da prema omjeru zaposlenih i umirovljenika imamo jednu od najlošijih situacija u uniji, gotovo smo dosegli omjer jedan na prema jedan. Ako tome dodamo činjenicu da smo nacija koja ubrzano stari, da imamo jaku ekonomsku emigraciju, sigurno je da ćemo se već u ovoj fazi suočiti s ozbiljnim problemom očuvanja mirovinskog sustava – rekao je Kovačević te dodao da mjere aktivnog zapošljavanja neće pšreko noći riješiti probleme.
HGK se zalaže za dualno obrazovanje kakvo ima Austrija i Njemačka, koje mora odgovoriti na potrebe tržišta.
– Mi iz godine u godinu bilježimo smanjenje upisa djece u škole strukovnih zanimanja. Tu su metalurgija i građevinarstvo, upravo tamo gdje su nam najveće potrebe na tržištu rada. Zato smatramo da dualno obrazovanje nema alternativu – poručio je Kovačević.
Inače, državne mjere već je iskoristila tvrtka Drniš plast čiji će zaposlenici uskoro dobiti stalne ugovore o radu.
