Dobri poznavatelji gospodarskih ‘vještina’ Gorana Prgina, kojeg policija od jučer sumnjiči da je za 39 milijuna kuna prevario svoju tvrtku, NCP grupu, ali i Jadransku banku, od početka su govorili kako on sigurno nije spasitelj nekoć velikog Remontnog brodogradilišta u Šibeniku s nadaleko poznatim majstorima svojih zanata. Tu tezu potvrdila je kaznena prijava koju će tužiteljstvo, kako doznajemo iz izvora bliskih istrazi, gotovo sto posto i potvrditi.
Podsjetimo, Prgin je privatni poduzetnik još iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kad je postao vlasnik jednog obrta za emajliranje sa sjedištem u Samoboru, a vrlo brzo je otvorio još nekoliko obrta. Kroz Domovinski rat Prgin je bio i predstavnik njemačke tvrtke za distribuciju pikado aparata što mu je navodno osiguralo puno novca čime je, s još dva partnera, najprije pokrenuo Charter u Primoštenu i 1995. godine osnovao Nautički centar Prgin koji je s vremenom prerastao u NCP grupu od desetak poduzeća. Koncesiju na atraktivnom prostoru za servis i brodogradnju, gdje je u bivšoj državi bio vojni remontni zavod, kupio je tada od države odnosno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ali i sva osnovna sredstva bivšeg zavoda te otpustio dio radnika. I svima se tada činilo da su stvari napokon krenule…
Gospodarska kriza 2008. godina nije mimoišla ni Gorana Prgina koji je u svakoj prilici prozivao državu kako ne pomaže poduzetništvo pa čak i na tradicionalnom obilježavanju podizanja hrvatske zastave u vojnoj ustanovi JNA 1991. godine koja se svake godine u svibnju podizala ponovo kao simbol otpora agresiji na Hrvatsku.
Gotovo je izbio skandal kad 2012. godine Prgin nije dobio kredit HBOR-a zbog procjene te državne banke da tvrtka nema financijske referencije koje bi jamčile vraćanje kredita, a radilo se o kreditu za gradnju brodova za norveškog partnera i u suradnji s trvtkom CroNoMar. Mediji su u to vrijeme pisali da se zbog toga očekuje smjena Antona Kovačeva, tadašnjeg direktora HBOR-a, no to se nije dogodilo.
Pravi cilj atraktivni prostor Kulina?
Od ulaska u Remontno brodogradilište, u kuloarima se govorkalo da Prgina ‘Remont’ nije ni zanimao toliko koliko drugi dio prostora na Kulinama u Mandalini. Onaj prema rtu gdje je počela gradnja marine za mega jahte. Vrlo brzo, nakon što je došao u posjed, on je turskoj Dogus grupi prodao svoj dio, a Grad Šibenik dao pravo građenja za hotel koji su Turci otvorili 2015. godine.
Prgin koristi i mogućnost predstečajne nagodbe koja mu je za NCP odobrena 2013. godine, a u to vrijeme brodogradilište je imalo preko 220 milijuna kuna duga koji je, kako je govorio Prgin, nastao zbog krize zbog koje se prihod prepolovio. Šibenski portal u to je vrijeme prenosio Prginove tvrdnje da niti prodaja marine turskoj Dogus grupi i ulaganje u brodogradilište nije poslovanje njegove tvrtke moglo dovesti do razine isplativosti. I baš u to vrijeme Prgin počinje gradnju vile u Zablaću čija se vrijednost navodno procjenjuje na čak četiri milijuna eura?! Govorio je tada da u kućerinu ulaže privatni novac, baš kao što je ulagao u svoju tvrtku…
Predstečajna nagodba, očekivano, nije donijela rezultat kao ni brojne druge u Hrvatskoj, pa je nekoliko tvrtki iz NCP grupe, u međuvremenu, završilo u stečaj.
U NCP-u su 2016. godine, kad je u svibnju održano izvještajno i ispitno ročište na Trgovačkom sudu, tvrdili kako imaju strateškog partnera koji će, slično kao i u situaciji s TLM-om, čiji je dug preuzeo slovenski Impol, preuzeti dugove NCP-a koji su veći od 200 milijuna kuna. Novinarima je tada rečeno da je u pitanju strani kapital, a onda se počelo govorkati da je riječ o turskoj Dogus Grupi koja je tamo, navodno, željela pokrenuti remont mega jahti. Potom je najavljeno i dansko preuzimanje šibenskog brodogradilišta, ali je i to propalo jer strani investitori navodno nisu uspjeli prikupiti potrebne milijune kako bi otkupili dug NCP-a prema bankama.
Odrekao se vlasničkih 15,3 milijuna kuna
Privremeni stečajni upravitelj NCP-a, kad je FINA već blokirala račun tvrtke, također 2016. utvrdio je da je dugotrajna imovina NCP-a, u kojem je tada bilo 132 radnika, vrijedna skoro 28 milijuna kuna, a riječ je o strojevima i alatima, pogonskom inventaru i nekretninama. Kratkotrajna imovina, u koju se ubrajaju zalihe i potraživanja od kupaca i države, procijenjena je na skoro 11 milijuna kuna. S druge strane, dugoročne obveze NCP-a su bile oko 116,5 milijuna kuna, uglavnom zbog dugoročnih kredita i obveza prema predstečajnoj nagodbi.
Godinu kasnije, 2017. godine, većina vjerovnika NCP-Grupe na Trgovačkom je sudu prihvatila izmijenjeni plan restrukturiranja poduzeća čime je završen predstečajni postupak tvrtke Gorana Prgina. Inače, NCP-Grupa i dalje je ugovarala nove poslove koje su, na unajmljenom prostoru i strojevima NCP-Remontnog brodogradilišta u stečaju, obavljali radnici prebačeni u NCP-Brodoservis, koji je također bio pred otvaranjem stečaja.
Predstečajnim sporazumom NCP-Grupe i vjerovnika te je godine postignut dogovor da financijske institucije, koje čine prvu grupu vjerovnika, SPV za sanaciju, Bobar banka i Banka splitsko-dalmatinska otpišu zatezne kamata, a preostali dug od 1,18 milijuna NCP-Grupa vraćat će im u mjesečnim ratama kroz sedam godina, nakon isteka počeka od 12 mjeseci.
Zanimljiva je tada bila u informacija da su Goran i njegova žena Katica Prgin otpisali svoje, vlasničke pozajmice od 15,3 milijuna kuna.
Stečajni postupci Prginovih poduzeća tako se i dalje vode pred Trgovačkim sudom, a hoće li on završiti pred nekim dugim sudom nakon jučerašnje kaznene prijave koja je, osim protiv njega, podignuta i protiv njegove kćeri, te njegovog direktora i bivšeg predsjednika Uprave JABA-e, tek će se vidjeti.
Naslovna fotografija: Hrvoje Jelavić/PIXELL
