Hrabro nasrnuli na mrtve heroje

Kome smeta ime Rade Končara? U Šibeniku srušen spomenik antifašistima na Raskrižju

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Predzadnjeg dana veljače srušen je u Šibeniku još jedan spomenik Narodnooslobodilačke borbe, izvijestila je jučer Antifa Šibenik na svojoj Facebook stranici.

– Sinoć smo primili fotografije porazbijanih kamenih blokova s uklesanim imenom Rade Končara. Zaboravljeni spomenik od klesanog kamena visok četiri metra barbarski je porazbijan na mnoštvo komada. Nadamo se da je drug Rade i ovaj put ozlijedio rušitelje svojih spomenika kao i u Splitu prije par godina kad je slomio nogu ‘domoljubu’ koji se krenuo obračunati s njegovom bistom – poručili su iz Antife Šibenik.

U internet izdanju Antifašističkog vjesnika navode ‘Znamo da fašistima ništa nije sveto pa ni spomen-kosturnica strijeljanih antifašista i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta u Šibeniku. Najhrabriji su u borbi protiv osam desetljeća mrtvih komunista’.

– Vjerojatni razlog zašto je sad i ovaj spomenik nastradao je ime i prezime narodnog heroja Rade Končara na njemu te njegov citat koji je izgovorio pred fašističkim sudom: Milost ne tražimo niti bi vam je dali. Prije par dana je nacionalistička inkvizicija koje se skriva pod imenom nekakve braniteljske koordinacije pobjesnjela jer su gradonačelnik Šibenika i novinari spomenuli ime Rade Končara. Netko je očito iskalio bijes na spomen-kosturnici na kojoj je bilo baš ime Rade Končara. I tako su po zna koji put pljunuti na žrtve fašizma i na prave heroje i branitelje od fašističkog okupatora – piše Antifašistički vjesnik.

Riječ je o jednom od najranijih spomenika NOB-a koji je sagrađen nakon rata u Šibeniku. Neposredno uz groblje Raskrižje na kojem su pokapani osuđenici na smrt strijeljani na Šubićevcu i drugim gubilištima. Od druge polovice 1942. na lokaciji Raskrižje su antifašisti i rodoljubi i strijeljani i pokapani na ovog groblju. Stoga je nakon rata tu sagrađena skromna grobnica u koju su privremeno pohranjeni ostaci strijeljanih. U ovu grobnicu su preneseni i posmrtni ostaci nekolicine boraca NOR-a. U zajedničkoj grobnici, koja se sastoji iz dvije pregrade, bili su poredani sanduci s posmrtnim ostacima ovih drugova i drugarica:

  1. Čičmir Krste, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
  2. Milaković Milenko, KPJ, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
  3. Polić Ivan, SKOJ, NOV, četnici ga strijeljali u Raslini 1944.
  4. Bujas Dane, NOV, poginuo 1944. kod Primoštena kao član 8. šibenske brigade
  5. Brajković Dorino, poginuo 1943. kod Sinja kao član 8. šibenske brigade
  6. Zaninović Nada, poginula sa 17 godina kao član 8. šibenske brigade u Cetinskoj krajini
  7. Milković Josip, poginuo kao zamjenik komandanta Komade mjesta Šibenik 1943.
  8. Milković Lovre, poginuo na Biokovu 1943.
  9. Matulović Anđelo
  10. Belamarić Srđan, KPJ, poginuo u mostarskoj operaciji kod Širokog Brijega kao komesar čete
  11. Drča Branko
  12. Šparović Marko, poginuo s 19. godina kao član 8. šibenske brigade
  13. Čičmir Mate, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
  14. Zrnčević Drago, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1942.
  15. Škoti Marija, SKOJ, bolničarka, četnici je zaklali sa 17. godina u Kosovu kod Knina
  16. Erceg Božo, borac 8. šibenske brigade, četnici ga strijeljali u Boraji 1944.
  17. Vučak Martin, KPJ, poginuo u borbi s ustašama 1943. nedaleko od Danila Kraljice
  18. Peran Vlade, narodni heroj, član 1. šibenskog partizanskog odreda, poginuo 1942. u borbi s Talijanima
  19. Grabovac Čedna, SKOJ, kao bolničarku je zaklali četnici 1944. u Kosovu kod Knina
  20. Šantić Ante, SKOJ, Osumnjičen da je pokušao spriječiti podizanje talijanske zastave u središtu Šibenika; Taiijani ga hapse i 19 kolovoza 1941 godine strijeljaju na Šubićevcu, kao

jednu od prvih žrtava fašizma u Šibeniku.

  1. Macura Slobodan, narodni heroj, Radi pripremanja ustanka 1941. godine odlazi u Bukovicu, a zatim s prvim grupama dalmatinskih partizana u Liku u bataljon »Marko Orešković«. Poginuo u borbama s četnicima za vrijeme Bitke na Neretvi.
  2. Blažević Ante, U NOV odlazi sredinom studenoga 1941. godine, u Liku, gdje postaje borac 3. čete bataljona »Marko Orešković«. Potom stupa u 1. proleterski bataljon Hrvatske, a od studenog 1942. godine u sastavu je 13. proleterske brigade »Rade Končar«, u kojoj je bio komandir voda u mitraljeskoj četi 5. pratećeg bataljona. Poginuo je studenoga 1944. godine u borbama s ustašama kod sela Medak.
  3. Baranović-Pavlić Jakov, NOV, poginuo u borbi s Talijanima u kolovozu 1944.
  4. Jurković Savinka – Milica, član je Općinskog komiteta KPJ Danilo-Dubrava, član Kotarskog komiteta KPJ Šibenik i član Okružnog odbora AFŽ Šibenik. Poginula je 24. veljače u Danilu u borbama s ustašama
  5. Ninić Stipe, član plenuma Okružnog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju. Vraćajući se sa jednog od mnogih zadataka, dočekan je od talijanskih fašista i u okršaju s njima trojicu ranjava, od kojih je jedan podlegao ozljedama. I sam ranjen biva uhvaćen i mučki ubijen, 13. veljače 1942. godine na Raskrižju.
  6. Friganović Lovre, član je Mjesnog komiteta KPJ Šibenik. Poginuo je 22. veljače 1943. godine za vrijeme održavanja sastanka u kući Andrije Šupe na Baldekinu (Šibenik), nakon što su je opkolili talijanski fašisti. Pri bijegu je ranjen i da ne bi pao živ u ruke fašistima aktivirao je ručnu bombu i oduzeo život sebi i progoniteljima.
  7. Lasić Ivica, s još petoricom šibenskih omladinaca skojevaca i članova KP, osuđen na smrt i strijeljan, na nogometnom igralištu na Šubićevcu u Šibeniku, 13. listopada 1941. godine.
  8. Trlaja Ante, za vrijeme sastanka Mjesnog komiteta Skoja u šibenskom Docu, poginuo je u okršaju s Talijanima 12. travnja 1942. godine. Imao je samo 18. godina
  9. Crvak Momčilo, Član je KPJ i član Mjesnog komiteta Skoja Šibenik. Poginuo je 12. travnja 1942. godine u borbi sa talijanskim agentima prilikom održavanja sastanka Mjesnog komiteta Skoja za grad Šibenik, na dolačkoj obali.
  10. Vrljević Duško, Talijani ga hapse 12. listopada 1941. godine i zajedno sa još petoricom rodoljuba sutradan strijeljaju. Imao je samo 18. godina
  11. Bujas Mate, učitelj. Kao đak i aktivni veslač »Krke« širi među omladinom napredne ideje. Već po ulasku talijanskog okupatora u Šibenik aktivno i organizirano radi za Narodno oslobodilački pokret. U 1941. godini postaje član KPJ. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
  12. Junaković Drago, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
  13. Pekas Vinko, Pripadao naprednom radničkom pokretu i aktivni je igrač RSD »Šibenik«. Od 1941. godine aktivno i organizirano radi za NOP, član je KPJ od 1942. godine. Talijani ga triput hapse. Posljednji put je uhapšen 10. VIII 1942. godine prilikom uzimanja skrivenog oružja na predjelu Šubićevac i strijeljaju dan kasnije na Raskrižju.
  14. Cvjetković Jela
  15. Juras Paško, poginuo u Crnoj Gori 1943. u brobama protiv Talijana i četnika
  16. Fulgozi Bosiljka, rođena 1922. Prvih dana talijanske okupacije Šibenika postaje član Skoja, malo zatim i član KPJ. Aktivno djeluje na okupljanju omladine za NOP. Sekretar je jednog Rajonskog komiteta Skoja. U NOV stupa krajem svibnja 1942. godine i djeluje kao politički radnik na terenu. Sudionik je Okružne konferencije SKOJa za sjevernu Dalmaciju. Obavljala je dužnost sekretara Kotarskog komiteta SKOJa Vodice, člana Kotarskog komiteta KPH Vodice i člana Okružnog komiteta SKOJa za sjevernu Dalmaciju. Sredinom 1942. godine, u trenutku prebacivanja brodom s Kornata na Murter, Talijani je teško ranjavaju i odvode u šibensku bolnicu, gdje je podvrgnuta stalnim saslušanjima. Podlegla je zadobivenim ozljedama u kolovozu 1942. godine.
  17. Belamarić Ante, SKOJ. Talijanski fašisti ga hapse 10. VIII 1942. godine na predjelu Šubićevac prilikom uzimanja skrivenog oružja i strijeljaju dan kasnije na Raskrižju.
  18. Baranović Ante, Poginuo je 12. travnja 1942. godine u okršaju s talijanskim karabinijerima, nakon što je bio zatečen na sastanku Mjesnog komiteta SKOJa u šibenskom predjelu Dolac.
  19. Višić Blaž, Za NOP aktivno i organizirano radi od prvih dana okupacije. Sudjeluje u gotovo svim akcijama šibenske napredne omladine protiv talijanskog fašizma. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
  20. Belamarić Ante p. Vlade, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
  21. Kuvač-Vućak Milka
  22. Mrša-Cvitan Milka. Radila je na terenu kotara Šibenika na zadacima organizacije AFŽ i kao delegat Kotarskog odbora AFŽ prisustvovala je 1. kongresu AFŽ Jugoslavije. Poginula je na terenu Primoštena, kada se vraćala s kongresa.

i još 14 sanduka s posmrtnim ostacima 19 nepoznatih antifašista

Sa groblja Raskrižje, poslije oslobođenja, preneseni su posmrtni ostaci mnogih prvoboraca koji nisu rodom iz šibenskog kraja (drug Rade Končar kao i većina splitskih prvoboraca).

Ova spomen kosturnica je postala mjesto gdje su majke oplakivale svoju prerano izgubljenu djecu. Pa su obitelji oko spomenika postavljale vaze s imenima svojih najmilijih. Moglo bi se reći da je on deseteljećima bio centralni spomenik palim šibenskim borcima.

Dok nije sagrađen ‘Spomen park strijeljanih’ na Šubićevcu tu su se i odvijale komemoracije na dan strijeljanja Rade Končara i 26 drugova. A nakon što je sagrađena Partizanska kosturnica na Kvanju u nju su 80-tih preneseni i posthumni ostaci šibenskih boraca.


Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.