Predzadnjeg dana veljače srušen je u Šibeniku još jedan spomenik Narodnooslobodilačke borbe, izvijestila je jučer Antifa Šibenik na svojoj Facebook stranici.
– Sinoć smo primili fotografije porazbijanih kamenih blokova s uklesanim imenom Rade Končara. Zaboravljeni spomenik od klesanog kamena visok četiri metra barbarski je porazbijan na mnoštvo komada. Nadamo se da je drug Rade i ovaj put ozlijedio rušitelje svojih spomenika kao i u Splitu prije par godina kad je slomio nogu ‘domoljubu’ koji se krenuo obračunati s njegovom bistom – poručili su iz Antife Šibenik.
U internet izdanju Antifašističkog vjesnika navode ‘Znamo da fašistima ništa nije sveto pa ni spomen-kosturnica strijeljanih antifašista i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta u Šibeniku. Najhrabriji su u borbi protiv osam desetljeća mrtvih komunista’.
– Vjerojatni razlog zašto je sad i ovaj spomenik nastradao je ime i prezime narodnog heroja Rade Končara na njemu te njegov citat koji je izgovorio pred fašističkim sudom: Milost ne tražimo niti bi vam je dali. Prije par dana je nacionalistička inkvizicija koje se skriva pod imenom nekakve braniteljske koordinacije pobjesnjela jer su gradonačelnik Šibenika i novinari spomenuli ime Rade Končara. Netko je očito iskalio bijes na spomen-kosturnici na kojoj je bilo baš ime Rade Končara. I tako su po zna koji put pljunuti na žrtve fašizma i na prave heroje i branitelje od fašističkog okupatora – piše Antifašistički vjesnik.
Riječ je o jednom od najranijih spomenika NOB-a koji je sagrađen nakon rata u Šibeniku. Neposredno uz groblje Raskrižje na kojem su pokapani osuđenici na smrt strijeljani na Šubićevcu i drugim gubilištima. Od druge polovice 1942. na lokaciji Raskrižje su antifašisti i rodoljubi i strijeljani i pokapani na ovog groblju. Stoga je nakon rata tu sagrađena skromna grobnica u koju su privremeno pohranjeni ostaci strijeljanih. U ovu grobnicu su preneseni i posmrtni ostaci nekolicine boraca NOR-a. U zajedničkoj grobnici, koja se sastoji iz dvije pregrade, bili su poredani sanduci s posmrtnim ostacima ovih drugova i drugarica:
- Čičmir Krste, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
- Milaković Milenko, KPJ, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
- Polić Ivan, SKOJ, NOV, četnici ga strijeljali u Raslini 1944.
- Bujas Dane, NOV, poginuo 1944. kod Primoštena kao član 8. šibenske brigade
- Brajković Dorino, poginuo 1943. kod Sinja kao član 8. šibenske brigade
- Zaninović Nada, poginula sa 17 godina kao član 8. šibenske brigade u Cetinskoj krajini
- Milković Josip, poginuo kao zamjenik komandanta Komade mjesta Šibenik 1943.
- Milković Lovre, poginuo na Biokovu 1943.
- Matulović Anđelo
- Belamarić Srđan, KPJ, poginuo u mostarskoj operaciji kod Širokog Brijega kao komesar čete
- Drča Branko
- Šparović Marko, poginuo s 19. godina kao član 8. šibenske brigade
- Čičmir Mate, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
- Zrnčević Drago, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1942.
- Škoti Marija, SKOJ, bolničarka, četnici je zaklali sa 17. godina u Kosovu kod Knina
- Erceg Božo, borac 8. šibenske brigade, četnici ga strijeljali u Boraji 1944.
- Vučak Martin, KPJ, poginuo u borbi s ustašama 1943. nedaleko od Danila Kraljice
- Peran Vlade, narodni heroj, član 1. šibenskog partizanskog odreda, poginuo 1942. u borbi s Talijanima
- Grabovac Čedna, SKOJ, kao bolničarku je zaklali četnici 1944. u Kosovu kod Knina
- Šantić Ante, SKOJ, Osumnjičen da je pokušao spriječiti podizanje talijanske zastave u središtu Šibenika; Taiijani ga hapse i 19 kolovoza 1941 godine strijeljaju na Šubićevcu, kao
jednu od prvih žrtava fašizma u Šibeniku.
- Macura Slobodan, narodni heroj, Radi pripremanja ustanka 1941. godine odlazi u Bukovicu, a zatim s prvim grupama dalmatinskih partizana u Liku u bataljon »Marko Orešković«. Poginuo u borbama s četnicima za vrijeme Bitke na Neretvi.
- Blažević Ante, U NOV odlazi sredinom studenoga 1941. godine, u Liku, gdje postaje borac 3. čete bataljona »Marko Orešković«. Potom stupa u 1. proleterski bataljon Hrvatske, a od studenog 1942. godine u sastavu je 13. proleterske brigade »Rade Končar«, u kojoj je bio komandir voda u mitraljeskoj četi 5. pratećeg bataljona. Poginuo je studenoga 1944. godine u borbama s ustašama kod sela Medak.
- Baranović-Pavlić Jakov, NOV, poginuo u borbi s Talijanima u kolovozu 1944.
- Jurković Savinka – Milica, član je Općinskog komiteta KPJ Danilo-Dubrava, član Kotarskog komiteta KPJ Šibenik i član Okružnog odbora AFŽ Šibenik. Poginula je 24. veljače u Danilu u borbama s ustašama
- Ninić Stipe, član plenuma Okružnog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju. Vraćajući se sa jednog od mnogih zadataka, dočekan je od talijanskih fašista i u okršaju s njima trojicu ranjava, od kojih je jedan podlegao ozljedama. I sam ranjen biva uhvaćen i mučki ubijen, 13. veljače 1942. godine na Raskrižju.
- Friganović Lovre, član je Mjesnog komiteta KPJ Šibenik. Poginuo je 22. veljače 1943. godine za vrijeme održavanja sastanka u kući Andrije Šupe na Baldekinu (Šibenik), nakon što su je opkolili talijanski fašisti. Pri bijegu je ranjen i da ne bi pao živ u ruke fašistima aktivirao je ručnu bombu i oduzeo život sebi i progoniteljima.
- Lasić Ivica, s još petoricom šibenskih omladinaca skojevaca i članova KP, osuđen na smrt i strijeljan, na nogometnom igralištu na Šubićevcu u Šibeniku, 13. listopada 1941. godine.
- Trlaja Ante, za vrijeme sastanka Mjesnog komiteta Skoja u šibenskom Docu, poginuo je u okršaju s Talijanima 12. travnja 1942. godine. Imao je samo 18. godina
- Crvak Momčilo, Član je KPJ i član Mjesnog komiteta Skoja Šibenik. Poginuo je 12. travnja 1942. godine u borbi sa talijanskim agentima prilikom održavanja sastanka Mjesnog komiteta Skoja za grad Šibenik, na dolačkoj obali.
- Vrljević Duško, Talijani ga hapse 12. listopada 1941. godine i zajedno sa još petoricom rodoljuba sutradan strijeljaju. Imao je samo 18. godina
- Bujas Mate, učitelj. Kao đak i aktivni veslač »Krke« širi među omladinom napredne ideje. Već po ulasku talijanskog okupatora u Šibenik aktivno i organizirano radi za Narodno oslobodilački pokret. U 1941. godini postaje član KPJ. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
- Junaković Drago, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
- Pekas Vinko, Pripadao naprednom radničkom pokretu i aktivni je igrač RSD »Šibenik«. Od 1941. godine aktivno i organizirano radi za NOP, član je KPJ od 1942. godine. Talijani ga triput hapse. Posljednji put je uhapšen 10. VIII 1942. godine prilikom uzimanja skrivenog oružja na predjelu Šubićevac i strijeljaju dan kasnije na Raskrižju.
- Cvjetković Jela
- Juras Paško, poginuo u Crnoj Gori 1943. u brobama protiv Talijana i četnika
- Fulgozi Bosiljka, rođena 1922. Prvih dana talijanske okupacije Šibenika postaje član Skoja, malo zatim i član KPJ. Aktivno djeluje na okupljanju omladine za NOP. Sekretar je jednog Rajonskog komiteta Skoja. U NOV stupa krajem svibnja 1942. godine i djeluje kao politički radnik na terenu. Sudionik je Okružne konferencije SKOJa za sjevernu Dalmaciju. Obavljala je dužnost sekretara Kotarskog komiteta SKOJa Vodice, člana Kotarskog komiteta KPH Vodice i člana Okružnog komiteta SKOJa za sjevernu Dalmaciju. Sredinom 1942. godine, u trenutku prebacivanja brodom s Kornata na Murter, Talijani je teško ranjavaju i odvode u šibensku bolnicu, gdje je podvrgnuta stalnim saslušanjima. Podlegla je zadobivenim ozljedama u kolovozu 1942. godine.
- Belamarić Ante, SKOJ. Talijanski fašisti ga hapse 10. VIII 1942. godine na predjelu Šubićevac prilikom uzimanja skrivenog oružja i strijeljaju dan kasnije na Raskrižju.
- Baranović Ante, Poginuo je 12. travnja 1942. godine u okršaju s talijanskim karabinijerima, nakon što je bio zatečen na sastanku Mjesnog komiteta SKOJa u šibenskom predjelu Dolac.
- Višić Blaž, Za NOP aktivno i organizirano radi od prvih dana okupacije. Sudjeluje u gotovo svim akcijama šibenske napredne omladine protiv talijanskog fašizma. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
- Belamarić Ante p. Vlade, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
- Kuvač-Vućak Milka
- Mrša-Cvitan Milka. Radila je na terenu kotara Šibenika na zadacima organizacije AFŽ i kao delegat Kotarskog odbora AFŽ prisustvovala je 1. kongresu AFŽ Jugoslavije. Poginula je na terenu Primoštena, kada se vraćala s kongresa.
i još 14 sanduka s posmrtnim ostacima 19 nepoznatih antifašista
Sa groblja Raskrižje, poslije oslobođenja, preneseni su posmrtni ostaci mnogih prvoboraca koji nisu rodom iz šibenskog kraja (drug Rade Končar kao i većina splitskih prvoboraca).
Ova spomen kosturnica je postala mjesto gdje su majke oplakivale svoju prerano izgubljenu djecu. Pa su obitelji oko spomenika postavljale vaze s imenima svojih najmilijih. Moglo bi se reći da je on deseteljećima bio centralni spomenik palim šibenskim borcima.
Dok nije sagrađen ‘Spomen park strijeljanih’ na Šubićevcu tu su se i odvijale komemoracije na dan strijeljanja Rade Končara i 26 drugova. A nakon što je sagrađena Partizanska kosturnica na Kvanju u nju su 80-tih preneseni i posthumni ostaci šibenskih boraca.