Možda će vam biti nepojmljivo da danas u Hrvatskoj netko može biti vlasnik zemljišta tik uz more pa čak i u moru, ali takvih situacija ima nebrojeno duž naše obale, a posebno na lokacijama s blagim padom prema moru.
Upravo na dva takva slučaja izgradnje ogradnih zidova i nasipanja obalne crte tik uz more na potezu od Prosike prema Pirovcu upozorio nas je jedan čitatelj i poslao fotografije. Ponukalo ga je na to u posljednje vrijeme aktualizirano pitanje granica pomorskog dobra, divlje gradnje, ozidavanja i doslovno prisvajanja plaža, devastiranja obale i mijenjanja obalnog krajobraza.
– Šaljem vam dva takva kapitalna primjerka novonastalih građevina, tik uz more, a jedan je izgrađen zapravo i u samome moru, dostavljamo u prilogu. Jedan od primjeraka je na izgrađenome zidu već postavio i metalnu ogradu, ovaj drugi obalni ‘susjed’ prvoga, već pripremio rupe u svom zidu, na koje će istu takvu očito postaviti. I nitko ih ne zaustavlja u samim radovima, niti išta pita. Ne samo da nema ni neke minimalne granice od crte pomorskog dobra, šest metara po Zakonu o pomorskom dobru ili 11 metara kako tko taj isti Zakon tumači, već je zidom zapravo ukradena sama plaža. Doslovno valovi zapljuskuju u izgrađeni zid. Nenormalno – zaključuje naš čitatelj ogorčen što je tim gradnjama u samo godinu dana presječena šetnica od Vranskog jezera preko Prosike do Pirovca i dalje prema Ivinju.
Situacija je poznata Ivanu Gulamu, načelniku Općine Pirovac, koji je na ta dva slučaja, još početkom prosinca prošle godine, upozorio Općinu Tisno jer je riječ o njihovom teritoriju. Iz Općine Tisno su, budući da je riječ o pomorskom dobru na kojem nisu ovlašteni postupati, prijave predali Lučkoj kapetaniji Tisno i inspektorici Lučke kapetanije u Šibeniku.
Inspektori Lučke kapetanije u Šibeniku bili su na terenu i znaju za obje situacije izgradnje ogradnih zidova tik uz more, potvrdio nam je lučki kapetan Robert Baljkas.
– Postupili smo u oba slučaja. Županijsko povjerenstvo utvrdilo je granicu pomorskog dobra na području Prosike, ali ona dan-danas nije upisana u zemljišnim knjigama. Kako nadležno ministarstvo nije utvrdilo granicu pomorskog dobra, ove osobe su izgradile zidove na katastarskim česticama koje su u njihovom vlasništvu, vjerojatno onako kako im je geodet izmjerio česticu. U jednom od tih slučajeva, a možda i u oba, planiramo angažirati geodeta kojeg će platiti ministarstvo – kazao nam je Baljkas.
Tu dolazimo do apsurda hrvatskog zakonodavstva po kojem Zakon o građenju daje za pravo vlasniku da izgradi ogradni zid na parceli u svom vlasništvu, a Zakon o pomorskom dobru i Uredba o postupku utvrđivanju granice pomorskog dobra određuju minimalnih šest metara kopna od crte srednje visine mora.
– Svakome je jasno, kada vidi konfiguraciju terena na tom prostoru da će tih šest metara u ovim slučajevima biti do pola tih terena. Tih šest metara je nesporno i vlasnici su toga sigurno svjesni, ali se oglušuju o propise. Nas, s druge strane, sputava u postupanju to što Republika Hrvatska još nije odradila postupak proglašenja pomorskog dobra. Ovako ispada da je postupak vlasnika terena ispravan, dok god nije proglašena granica pomorskog dobra i možda će već sutra tu niknuti kuća koja će također biti u pomorskom dobru. Na stotine je takvih situacija, a najizraženije su na prostorima poput Prosike s blagim padom obale – kaže Baljkas.
Po zakonskoj proceduri županijsko povjerenstvo predlaže granicu pomorskog dobra povjerenstvu nadležnog ministarstva, koje je utvrđuje i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavlja rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige.
Po nekim tumačenjima stručnjaka iz tog područja i samo upisivanje granice u zemljšne knjige je irelevantno kad postoji zakonska odredba o šest metara od srednje razine mora. Također je u Zakonu napisano kako pomorskim dobrom u općoj uporabi upravlja i održava ga jedinica lokalne samouprave na čijem je teritoriju pa bi bilo logično da komunalni redari imaju ovlasti djelovati u situacijama poput ovih na Prosici.
Problem je što Republika Hrvatska nikada nije provela novu katastarsku izmjeru, jer je postojeća iz vremena Austro-Ugarske kada nitko nije vodio brigu o zaštiti morske obale, pa sada imamo i situacija gdje su privatne parcele doslovno u moru.
Struka je mišljenja da u Hrvatskoj pod hitno treba propisati da u pojasu šest metara od mora nitko ne može biti vlasnik pa tek tada rješavati postojeće izuzetke. Takvoj ideji su se već ranije protivili iz DORH-a tvrdeći kako će tek to otvoriti koruptivni prostor. Kao da aktualna situacija nije kompromitirajuća za sve institucije u Hrvatskoj koje bi trebale čuvati obalu i braniti je od neimarskih poduhvata koji je nepovratno otimaju.
Pitanja o ovim slučajevima kod Prosike i razlozima neprovođenja upisa granice pomorskog dobra po prijedlogu županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra, uputili smo na više adresa u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Županijsko državnom odvjetništvu u Šibeniku. Odgovore čekamo i objavit ćemo ih u novome članku.
