Rasprava o stanju i perspektivi kninske Opće i veteranske bolnice ‘Hrvatski ponos’, zbog koje je, na zahtjev jedne trećine vijećnika, održana sjednica Skupštine Šibensko-kninske županije u tom gradu, pokazala je da problemi kninske bolnice i nisu toliko veliki, koliko su preslika stanja u svim lokalnim sredina iz kojih stanovništvo odlazi.
Manjak liječnika povezan je s nemogućnošću obavljanja, a time fakturiranja, većeg broja medicinskih usluga prema HZZO-u, pa automatski nije moguće realizirati isplate u okvirima odobrenog limita. Pojednostavljeno bolnica ne može zaraditi više jer nedostaje onih koji bi obavljali zahvate i pretrage. Tu je i boljka cijelog zdravstvenog sustava u kojem neki medicinski instrument i rad liječnika i medicinskog osoblja u nekom zahvatu vrijedi više od cijene koju je odredio i bolnici isplaćuje HZZO.
Možda je najbolju sliku stanja dao nezavisni vijećnik Zvonko Radić koji je u svojoj raspravi skrenuo s teme i malo povišenim tonom kazao kako je stanje u cijelom Kninu alarmantno.
– Mi smo svi svjesni da je 5.000 ljudi otišlo u zadnjih godinu dana iz Knina. Nitko ne pita tko je kriv za to. Nekada smo se hvalili da imamo najmlađi grad u Hrvatskoj, a sada smo očigledno najstariji. Izvolite gospodo iz HDZ-a i SDSS-a, koji dobivate najviše glasova, malo djelovati prema svojim gazdama i neka izvole malo skrbiti o ovom jadnom narodu. Pet tisuća stanovnika fali, a zašto? Nemaju od čega živjeti. Ovdje je ljudi alarmantna situacija, osim u zdravstvu, i u životu u Kninu – poručio je Radić.
Inicijator tematske sjednice o stanju u kninskoj bolnici, Tomislav Čolak iz Loze negodovao je što na sjednicu nije došao nitko iz Ministarstva zdravstva i HZZO-a pa je prepustio riječ Kristini Bitunjac, ravnateljici kninske bolnice.
– Cijenim trud svih onih koji prepoznaju da nam treba pomoć, od braniteljskih udruga, preko Grada do Županije, a i Ministarstva i HZZO-a. Poznato je da smo mi jedna od bolnica koja ima najmanji limit u državi izračunat, između ostaloga, i prema prosječnom broju dana liječenja u bolnici. U našoj bolnici ima tri petine kroničnih kreveta uz akutne krevete pa po tome ispada da je kod nas trajanje hospitalizacije jako dugo. Bolnica je prošla i razdoblje obustave isplate izvanlimitnih sredstava pomoću kojih je održavana na životu, a sve zbog jedne pravno-ekonomske greške – kazala je Bitunjac.
Dodala je i kako su se problemi pojavili kada je bolnici prije nekoliko godina srezan limit za milijun kuna, a potom je i prvotni iznos namijenjen za veteranski program prepolovljen.
– Ljude, naše branitelje, nismo mogli ostaviti na cesti i nastavili smo liječiti naše veterane na odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije, a iz Zagreba smo dobivali obećanja kako će taj problem biti vrlo brzo riješen. Do rješenja je i ta situacija potrajala, ali dobivamo opet prepolovljeni iznos za naš veteranski program i više ga ne možemo provoditi kroz odjel fizikalne medicine, nego kroz sve odjele u bolnici što je uzrokovalo sve naše financijske dubioze – pojasnila je ravnateljica Bitunjac, napomenuvši kako je kninska bolnica jedna od onih koje imaju najmanje vrijeme dugovanja prema dobavljačima.
Kninska bolnica zapošljava oko 260 radnika što znači izravni opstanak toliko obitelji, a od kada je donekle riješen problem s izvanlimitnim sredstvima za veteranski program bolnica se počela financijski oporavljati. Ravnateljica Bitunjac, u okviru svojih malih ovlasti, u odnosu na ovlasti Ministarstva i HZZO-a, nastoji pratiti troškove i utjecati na njihovu racionalizaciju. Zbog manjka liječnika trenutno imaju čak 14 specijalizanata koji su pri završetku specijalizacije i s njima bi mogli povećati broj faktura, a time i zaradu koja je ograničena preniskim cijenama postupaka formiranim od strane HZZO-a.
– Veliki je problem i što veliki broj nas liječnika na posao u Knin putujemo iz drugih gradova. Molim lokalnu zajednicu da sudjeluje u smislu stambenog zbrinjavanja kadra. I sama sam tražila smještaj jer jako je teško putovati 100 kilometara na posao gdje radite dva ili tri dana danonoćno te se potom, umoran, vraćati kući – apelirala je Bitunjac na sve koji mogu pomoći u privlačenju liječnika za život u Kninu uz napomenu kako se bolnica donekle izvukla iz poprilično složene situacije zahvaljujući i sve većim izdvajanjima Županije iz decentraliziranih sredstava, ali i donacijama Grada Knina.
Daljnja rasprava u kojoj Čolak ulazili u povijest kninske bolnice, integracije sa šibenskom i formiranja veteranske bolnice nije vodila ni blizu ka prijedlogu za rješenje problema. Čak je Čolak u jednom trenutku vrlo nepromišljeno izrekao kako je kninska bolnica, bolnica u kojoj se umire, a Knin grad u koji se dolazi umrijeti. Na kraju je Čolak izgovorio svoj prijedlog zaključka.
– Čuli smo probleme, probleme koje ne može riješiti ni ravnateljica, ni Grad Knin, ni županija Šibensko-kninska. Građani Knina su nezadovoljni, a bit će sve gore. Ne učinimo li ništa za dvije godine u bolnici neće biti liječnika i možemo je pretvoriti u starački dom. Moj prijedlog je da donesemo zaključak i uputimo ga prema Vladi RH da se Županija odriče vlasničkih prava nad Općom i veteranskom bolnicom ‘Hrvatski ponos’ i da traži od države da ona preuzme bolnicu u Kninu – zaključio je Čolak.
Jedini koji je poentirao u priči o povijesti bolnice bio je nezavisni Stipe Petrina.
– Perspektiva je gašenje kninske bolnice. Zamislite naslove u skoroj budućnosti. ‘Hrvatski ponos u stečaju’, a godinu dana kasnije ‘Ugašen Hrvatski ponos’. Podržavam prijedlog da brigu o kninskoj bolnici preuzme država. No vratimo se malo natrag. Sjećate se ’95. godine kada je oslobođen Knin? Sjetit se samo kako je tada bila opremljena ta bolnica. Za 20 dana počeli su u tu bolnicu pristizati emisari i političkim linijama su počeli izvlačiti sve što je bilo, vrijedilo i radilo u toj bolnici. Dobrom dijelu te opreme gubi se svaki trag, dobar dio je završavao u privatnim klinikama ili u drugim bolnicama izvan Knina – podsjetio je Petrina dodavši kako će gašenjem kninske bolnice još 260 obitelji iseliti iz Knina, a ovakve sjednice su uzaludne jer se sve raspline čim akteri napuste dvoranu.
Nakon kratke stanke u kojoj stranački klubovi nisu uspjeli uskladiti zajednički zaključak, predsjednik Nediljko Dujić stavio je na glasanje Čolakov prijedlog i onaj koji je ponudio župan Pauk u ime županijske administracije.
Većinu glasova dobio je zaključak župana Pauka koji vrlo uopćeno, kroz deset točaka, definira zadaće koje moraju provoditi Županija, uprava i svi odjeli kninske bolnice s ciljem uspostave kvalitete usluga i financijske stabilnosti rada bolnice.
