U jeku epidemije bolesti COVID-19 za portal Župan.hr intervju je dao Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije. Osim alata za borbu protiv visoko zarazne bolesti, sve se više raspravlja o posljedicama koje će COVID-19 ostaviti na gospodarstvo, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj i svjetskoj razini.
Dva naselja u Vašoj županiji – Murter i Betina su u karanteni. Imaju li tamošnji stanovnici sve potrebno za život i kakva je trenutna epidemiološka situacija?
– Apsolutno da. Stožer civilne zaštite RH po preporuci epidemiološke službe ZZJZ ŠKŽ i na prijedlog Stožera Civilne zaštite Šibensko-kninske županije stavio je ova dva naselja na otoku Murteru u karantenu zbog lokalne transmisije bolesti. Trenutno je dvadeset oboljelih osoba s otoka Murtera od 29 osoba oboljelih na području Šibensko-kninske županije i ova je mjera prijeko potrebna u zaštiti zdravlja stanovnika. Opskrba hranom i lijekovima je osigurana, postavljen je kontejner za trijažu bolesnika, a na otoku se vrši i uzorkovanje pacijenata na COVID-19. Prema uputama Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, na području Šibensko-kninske županije ustrojene su tri ambulante Domova zdravlja za pregled pacijenata pod sumnjom na zaraženost koronavirusom u Šibeniku, Kninu i u Drnišu. U Općoj bolnici Šibensko-kninske županije osigurane su dvije sobe s dva respiratora, jedna soba za provođenje dijalize, te ginekološka i sala za izvođenje operacije carskog reza ili bilo kojeg drugog operativnog zahvata osoba zaraženih koronavirusom. Zdravstvenom osoblju koji rade s pacijentima oboljelim od koronavirusa je omogućeno da dva tjedna ostanu u samoizolaciji kako ne bi ugrozili svoje obitelji.
Od početka ove epidemije vodimo se uputama Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu jer to je jedini i logični put da dobijemo bitku protiv ovog nevidljivog neprijatelja. Čvrsto stojim iza toga da moramo djelovati simultano u svim dijelovima Hrvatske, slušati struku i djelovati brzo. Dug je put pred nama, ali činjenica da odolijevamo eksponencijalnom rastu broja zaraženih više od mjesec dana najbolji je dokaz da svi radimo dobar posao.
Kako ocjenjujete Vladine mjere za gospodarstvo – hoće li pomoći sanaciji štete koja će nastati?
Ova situacija će se iznimno negativno odraziti na gospodarstvo, kako u svijetu, tako i u našoj Domovini. Smatram da pomoć obrtnicima, poljoprivrednicima, poduzetnicima treba doći s nekoliko razina, od one lokalne do nacionalne, ali i od strane Europske unije. Pozdravljam brzu reakciju Vlade Republike Hrvatske koja je donijela paket mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti vrijednih 30 milijardi kuna, posebice uzimajući u obzir da brojne zemlje zahvaćene pandemijom još nisu počele provoditi mjere za spas gospodarstva. Ta činjenica upravo govori u prilog koliko je to kompleksan posao na nacionalnoj razini. Cilj, je, prije svega, osigurati stabilnost i održivost.
Što se tiče konkretno moje, Šibensko-kninske županije, u cilju ublažavanja negativnih posljedica na gospodarstvo izazvanih pandemijom koronavirusa, pripremamo paket mjera od kojih je jedna i donošenje odluke o mogućnost odgode otplate kredita. S obzirom na turističku orijentaciju Republike Hrvatske i Šibensko-kninske županije očekujemo da će se kod nas snažno osjetiti negativni utjecaji izazvan pandemijom koronavirusa. Također, u dogovoru s državom i jedinicom lokalne samouprave na čijem je području koncesija, istu ćemo odgoditi, a možda i umanjiti. Neovisno o tim mjerama, iznos predviđen za uskrsnice, božićnice i regres u ovoj proračunskoj godini ćemo rebalansom pretvoriti u Fond iz kojeg će se pomoći pogođenima ovom epidemijom po programu kojeg ćemo također osmisliti, o čemu sam razgovarao i sa svojim kolegama županima.
Značajna je i pomoć od strane Europske unije, ne samo za gospodarstvo. Mnoge su se zemlje odazvale pomoći u sanaciji potresa koji je gotovo razorio centar Zagreba.
Govoreći o pomoći iz EU, možete li nam pojasniti koje su to konkretne mjere i na što točno Hrvatska može računati?
Prvenstveno moram istaknuti važnost diplomacije u doba ove krize i pohvaliti napore koje premijer Andrej Plenković ulaže u traženje i pružanje međunarodne pomoći, i to ne samo u zemljama članicama Europske unije.
Pandemija COVID-19 u kratkom je roku zahvatila gotovo cijeli svijet i oduzela nam „normalan“ život preko noći. Nakon prvotnog šoka, zemlje EU brzo je ujedinila solidarnost. Ono što moramo razumjeti je da se odluke u EU donose na složen način, zbog čega je potrebno pohvaliti brzu reakciju i koordinaciju svih tijela. Na raspolaganje članicama stavljena su značajna sredstva iz EU proračuna: 37 milijardi eura koje će države moći preusmjeriti tamo gdje je taj novac najpotrebniji. Hrvatska u toj preraspodjeli može koristiti 1,16 milijardi eura, a kako će ih koristiti odlučuje Vlada RH. Vjerujem da će ta sredstva biti usmjerena u ova goruća područja – zdravstvo i očuvanje radnih mjesta. Europska središnja banka pokrenula je i program kupnje obveznica vrijedan 750 milijardi eura kako bi se spriječila velika financijska kriza, a očekuje se i prijedlog o osiguranju za slučaj nezaposlenosti koji bi trebao biti potpora nacionalnim politikama očuvanja radnih mjesta.
S obzirom na golem pritisak na zdravstveni sustav i potrebi za respiratorima u svim zemljama članicama, trenutno se radi na zajedničkoj nabavi država članica. Dakako da u tome sudjeluje i Hrvatska koja bi kroz ovaj postupak trebala dobiti 165 respiratora. Prijeko potreba zaštitna oprema – maske i rukavice, moguće je dobiti i kroz Mehanizam EU za civilnu zaštitu – trenutačni proračun za to je 50 milijuna eura, ali novi prijedlog Komisije je povećanje na 80 milijuna eura.
Mnogo se ulaže u pomoć, a ovih dana vidimo solidarnost na djelu i to svih država članica, što je i cilj EU. Koordinacija, uzajamna pomoć i preusmjeravanje sredstava čine temelj obrane od krize koju prolazimo, ali i koja nas čeka. Ipak, napori svih razina vlasti ne znače mnogo ako i građani ne daju svoj doprinos u maksimalnom usporavanju širenja SARS-CoV-2, zato budimo odgovorni, pazimo na sebe i na svoje sugrađane.
