U Šibeniku skup za spas Mediterana

Francuski i hrvatski stručnjaci složni: Plastika je problem broj jedan i naš planet to više ne može izdržati

Seminar pod nazivom ‘Mediteranski otoci: živi laboratoriji za održivo gospodarenje otpadom? Razmjena iskustava između Francuske i Hrvatske’ organizirali su danas u Šibeniku francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, udruga Small Islands Organisation (SMILO) i Šibensko-kninska županija.

Tema seminara je jako bitna i aktualna jer, po riječima šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, gospodarenje otpadom spada u jedno od prioritetnih okolišnih pitanja.

– Mi smo i turistička zona, a turizam sa sobom donosi velike količine otpada i posebno bih istaknuo problem plastike. Plastika ima mnogo vrijednih primjena, ali smo postali previše ovisni o plastici za jednokratnu upotrebu i to ima velike posljedice za okoliš. Svake godine koristimo oko pet trilijuna jednokratnih plastičnih vrećica. Gledajući sveukupno, 50 posto plastike koju koristimo je jednokratno korištena, a trećina te ambalaže ne uđe u sustav sakupljanja i završi zagađujući prirodu. Strašan je podatak da svake godine do mora i oceana dođe oko 13 milijuna tona plastičnog materijala koji ugrožava život u moru – istaknuo je Pauk dodavši kako je pred Hrvatskom razvoj nužne infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom te iznalaženje kvalitetnijih rješenja za recikliranje odvojeno prikupljenog otpada kao vrijedne sirovine.

Govoreći o poduzetim koracima u Šibensko-kninskoj županiji Pauk je naglasio da su oni redom sufinancirani iz europskih fondova jer bi bez te pomoći županije, gradovi i općine teško mogli osigurati potrebna sredstva.

– U sklopu prve faze projekta Bikarac sanirano je i zatvoreno postojeće odlagalište, izgrađeno je novo sanitarno odlagalište, izgrađene su pretovarne stanice, nabavljena specijalna vozila za prijevoz otpada, sanirana su dva službena odlagališta i u tijeku je sanacija još jednog. Ono najbitnije, u tijeku je projektiranje za izvođenje radova izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i pratećih objekata Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Nakon izgradnje tog postrojenja bit ćemo u mogućnosti zatvoriti i sanirati sva preostala odlagališta otpada i tu jako dobro stojimo u odnosu na najveći dio Hrvatske – kazao je Pauk naglasivši kako sve to ne znači odustajanje od primarne selekcije korisnog otpada na kućnom pragu jer bi u protivnom planirani kapacitet Bikarca bio napunjen i prije planiranog roka.

Gaël Veyssière, veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj upozorio je kako je tradicionalni način proizvodnje, potrošnje i bacanja iscrpljen i to više ne možemo izdržati, ni mi, ali ni naš planet.

– Resursi se iscrpljuju i stvaramo previše otpada. To moramo mijenjati. Francuska je odlučila poticati kružno gospodarstvo koje se temelji na iskorištavanju dostupnih izvora, odnosno resursa. Značajna je i mjera, odnosno prisila proizvođača da unaprijed podmiri troškove zbrinjavanja otpada za proizvode koje stavlja na tržište. Ta mjera će prepoloviti količinu otpada koja zavšava na odlagalištima i do 2025. godine imat ćemo stopostotnu reciklažu plastike – rekao je veleposlanik Veyssière spomenuvši posebno projekt ‘Zlarin –otok bez plastike’ kao primjer mobiliziranja svih glavnih sudionika u gospodarenju otpadom.

Tajana Huzak, pomoćnica ministra u Upravi za otoke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije naglasila je kako Hrvatska, uz Finsku, jedina u Europi ima temeljne politike razvoja otoka te kako je upravo novim Zakonom o otocima definirano tko će i kako gospodariti otpadom s otoka.

Sudionici konferencije danas će obići tvrđavu sv. Nikole i posjetiti otok Zlarin.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.