‘Krkin zeleni stol’, prva ovogodišnja izložbeno prodajna manifestacija, održala se danas na Lozovcu na glavnom ulazu u Nacionalni park Krka, gdje se nekoliko registriranih proizvođača autohtonih poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina predstavilo posjetiteljima.
– Originalni kauboj s miljevačkog platoa predstavlja se danas posjetiteljima Nacionalnog parka Krka. Sve što vidite, svaku žilu i komadić drveta, potekao je iz Nacionalnog parka Krka. Svako drvo koje se nađe prvo se mora osušiti, u svakom komadiću mora postojati ideja, priča, poput ove lule. sve je ručni rad, drvo je ručno izrađivano i svaki suvenir je unikatan, ispričao nam je Anto Ćustonjić koji u svojoj kućnoj radionosti na Miljevcima ima i konje, magarce, domaće životinje, a hobi mu je izrada rukotvorina.
Milenko Čavlina, vlasnik istoimenog OPG-a, obiteljski posao proizvodnje domaćeg meda, likera i ljekovitih pripravaka pokrenuo je prije petnaestak godina, nakon što se s obitelji iz Zagreba vratio na Prominu, a danas većinu svojih proizvoda izvozi.
– Trebalo je troje djece školovati i ja sam imao ideju sušiti pršute. Supruga je predložila par košnica meda, ja sam se složio, ali s tim nisam imao posla. Vrlo brzo par košnica preraslo je u 200, i glavni posao postalo nam je pčelarstvo i proizvodnja meda. Trebalo je to plasirati i nešto novo izmisliti, a da bi došli do nekih novih proizvoda trebala nam je znanost. U to vrijeme Veleučilište Marko Marulić u Kninu se otvorio, i s profesorom Mirkom Grubićem uključili smo Agronomski fakultet iz Zagreba u cijelu priču. Nekih 27 proizvoda koje smo napravili u suradnji s njima, nijedan se nije vratio s primjedbom iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Znanost je prihvatila naše ideje, supruga je u literaturi pročitala da se od meda može napraviti ocat i nije odustala dok ga nije napravila. Ljudi od struke došli su ga probati u Marasovine, čestitali nam, i taj je proizvod izvrstan za ljude koji imaju problema s kolesterolom, a izvrstan je i kao začin. U jednoj žlici mednog octa ima više kalcija nego u litri mlijeka. Više ga izvezemo nego što prodamo u Hrvatskoj. U Istri sam naišao na šparoge u octu, donio sam ih kući supruzi, i onda smo mi napravili šparoge u mednom octu. Treću godinu gdje se god pojavilo, to je oduševilo. Tko ga jednom proba u salati, više ne poželi drugi ocat, poručuje Čavlina.
Ravnatelj Javne ustanove NP Krka, Krešimir Šakić, zadovoljan je što se već treću godinu zaredom održava ‘Krkin zeleni stol’.
– Svake godine mijenjamo neke stvari. Iz godine u godinu to mijenja fizionomiju, dolaze nam novi izlagači, tako da vjerujemo da ta manifestacija ispunjava svj osnovni cilj, a to je pomoć proizvođačima lokalnih proizvoda, kako prehrambenih, tako i autohtonih suvenira da predstave svoj rad. U ovoj sezoni predviđena su još tri ‘Krkina zelena stola’, napominje Šakić.
U završnoj fazi su i radovi na rekonstrukciji prometnica prema NP Krka, odnosno područja oko Skradinskog buka kao temeljnog fenomena Nacionalnog parka oko kojeg se slijeva najveći broj turista.
– Obnovljena je cesta od recepcija do Skradinskog buka, do kraja tjedna trebali bi biti završeni radovi na dijelu radova od Tromilje do naših recepcija. Hrvatske ceste trebale bi pokrenuti radove od Tromilje do skretanja otkud smo mi počeli, obnovili smo recepciju u Skradinu, a sve to dio je većeg projekta Promjena koncepta upravljanja posjetiteljima, i u tom pogledu uvodimo nekoliko novosti. Jedna od njih je jednosmjerno kretanje turista po najposjećenijim lokacijama, i ona mjera ograničavanja istovremenog broja posjetitelja. Donijeli smo odluku da će na lokalitetu Skradinskog buka u jednom trenutku moći biti maksimalno 10 tisuća ljudi. Lani je ta brojka išla i do 15 tisuća ljudi, a na ovaj način želimo očuvati jedinstveni fenomen i poboljšati doživljaj gostiju, zaključio je Šakić.
