Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je danas s 57 glasova za, pet suzdržanih i sedam protiv Izvješće o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost za zapadni Balkan ususret summitu 2020, čiji je izvjestitelj hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
– Izvješće koje je danas usvojio Europski parlament unatoč odlaganjima zbog korona virusa jasna je poruka podrške zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima i aktivnostima s ciljem pristupanja Europskoj uniji nakon ispunjavanja kriterija. Jasan je to znak naše podrške nastavku procesa proširenja u cjelini, kojem smo ovim izvješćem dali novi kredibilitet. Proširenje je jedna od najuspješnijih politika Europske unije tijekom cijelog njezinog postojanja i naš najsnažniji vanjskopolitički alat za promicanje demokracije, blagostanja i mira. Politika proširenja je i preduvjet za jačanje prisutnosti i strateških interesa EU na zapadnom Balkanu, zbog čega je i riječ o našem zajedničkom interesu – istaknuo je Picula, koji uz funkciju izvjestitelja za preporuke obavlja i dužnosti koordinatora parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata u Odboru za vanjske poslove EP, kao i izvjestitelja za IPA III financijski instrument pretpristupne pomoći te Crnu Goru.
Ključne preporuke izvješća Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost su da osiguraju da unaprjeđena metodologija pregovaranje za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u EU i da EU osigura jasna i predvidiva pravila i kriterije i konzistentno ih primjenjuje, čime EU vraća svoj kredibilitet.
Također, da grupiranje područja pregovaranja naglašava dubinu i kvalitetu reformi u zemljama kandidatkinjama, da donosi konkretne rezultate u zemljama kandidatkinjama uz istovremenu mogućnost pregovaranja u više područja.
Uz to, da jasna budu mjerila napredovanja, kao i osigurana kontinuirana podrška tijekom cijelog procesa pregovaranja.
Nadalje, nužno je da se osiguraju jasni politički poticaji zemljama zapadnog Balkana i da im se omogući sudjelovanje u sektorskim politikama i programima EU prije punopravnog članstva, kroz ciljanu financijsku podršku, kako bi građani osjetili opipljive koristi članstva i povećala EU prisutnost u tim zemljama.
Iznimno je važno osigurati i bližu suradnju Europskog i parlamenata zemalja kandidatkinja.
Kako bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatkinjama budu trajne i održive, potrebno je ojačati i mehanizam uvjetovanja, kako bi se proces pregovora temeljem objektivnih kriterija moglo i suspendirati u slučaju neispunjavanja uvjeta.
Demokracija i vladavina prava moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i zadnja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i ona o poštivanju ljudskih prava i slobode medija, s posebnim naglaskom na osiguravanje uvjeta za nezavisan i neometan rad novinara.
Nadalje, svaka kandidatkinja mora osigurati slobodne, poštene i transparentne izbore, u skladu s međunarodnim standardima i ojačati ulogu civilnog društva kao važnog aktera demokratske konsolidacije.
– Europska je unija uvijek pokazivala snagu u izazovnim vremenima“, komentirao je Picula okolnosti u kojima je izglasano izvješće: „primanjem novih članova i svojom reformom Unije te tako trebamo nastaviti i u budućnosti. Na kraju, neke od problema koje izvješće uzima u obzir, uspjeli smo riješiti, poput zelenog svjetla za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ponosan sam što je to učinjeno zahvaljujući trudu, naporima i pritisku i Europskog parlamenta, jer su te dvije zemlje otvaranje pregovora svakako zaslužile.
