Europska komisija prepoznala je u Proljetnom paketu europskog semestra 2019. godine vrijednost energetske tranzicije europskih otoka, u skladu s inicijativom ‘Čista energija za otoke EU’, odnosno programa energetske tranzicije Tajništva za otoke, za čije je osnivanje zaslužan i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
U tekstu Proljetnog paketa europskog semestra 2019. konkretno se navodi kako ‘postoji velik potencijal i za ulaganja u energiju vjetra i sunca te u energiju iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje. Promicanjem takvih ulaganja mogla bi se povećati energetska samoodrživost hrvatskih otoka, u skladu s inicijativom ‘Čista energija za otoke Europske unije’.
– S velikim sam zadovoljstvom primio vijest o dodatnoj afirmaciji i podršci politici europske tranzicije otoka, koju je danas objavila Europska komisija. Potvrda je to kako u EU postoji prostor za potpuno nove inicijative i programe za podizanje kvalitete života građana EU – izjavio je Picula, kojem s početkom srpnja započinje i treći mandat u Europskom parlamentu.
Naglasio je kako će ovakva jasna podrška programu, kakvu je EK iskazala, biti dodatni argument za povećanje proračuna Tajništva za otoke EK na preko sto milijuna eura tijekom sljedećeg proračunskog razdoblja, što je istaknuo kao jednu od tema svojeg rada u novom mandatu, a o čemu je EP već i započeo pregovore s Europskom komisijom.
Među preporukama iz Proljetnog paketa europskog semestra 2019., jasno se izdvajaju usmjerenje investicijske politike na istraživanje i inovacije, održivi gradski i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama, te povećanje kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika, što je Picula proteklih mjeseci često naglašavao u svojim kritikama sadašnje sposobnosti hrvatskih institucija da odrade taj zahtjevan posao.
Upravo je Picula je s kolegama u EP-a inicirao donošenje Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, kojom je Europski parlament priznao potrebu donošenja posebnih politika koje se odnose na stanovnike otoka.
Nakon iniciranja i osnivanja Parlamentarne međuskupine za otoke u EP – prvog službenog tijela EU za otoke, kroz lobiranje i višegodišnji rad na temi, inicirao je i osnivanje Tajništva za otoke Europske komisije te svojim prijedlogom akcijskog plana i amandmanom na europski proračun osigurao financiranje i podršku energetskoj tranziciji hrvatskih i europskih otoka. Otoci su tako postali trajnim dijelom politika Europske unije.
Podsjetimo, čak deset hrvatskih otoka, od ukupno pedeset naših naseljenih, sudjeluje u pilot projektima energetske tranzicije koje je raspisalo Tajništvo za otoke Europske komisije, što Hrvatsku čini najuspješnijom članicom EU u tom natječaju.
Cresu, Iloviku, Lošinju, Malim Srakanama, Susku, Unijama, Velikim Srakanama te Braču, Hvaru i Korčuli tako je omogućeno da se pripreme na korištenje obnovljivih izvora energije, što će im pomoći da očuvaju okoliš, kao i da podignu kvalitetu života.
(Foto: arhiva)
