Došašće ili advent započinje ove nedjelje za vjernike katoličke vjeroispovijesti. Vrijeme pripreme za blagdan Božića kroz četiri nedjelje, za katolike simbolizira adventski vijenac s četiri svijeće.
Riječ ‘advent’ potječe od latinske riječi ‘adventus’ što znači dolazak. U prvom dijelu došašća vjernici se pripremaju za Isusov dolazak, kada će prema vjerovanju ujedno biti i sudnji dan, dok se tijekom druge dvije nedjelje pobliže pripremaju za Kristov rođendan, odnosno Božić – dan kada je sin Božji postao čovjekom.
Slavljenje došašća započelo je još u petom stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo pripravu za Božić, počevši od blagdana svetog Martina 11. studenog. Nazvao je došašće pokorničkim vremenom, naređujući post tri dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. Ovo vrijeme posta od 40 dana, slično korizmi, izvorno se nazivalo ‘Četrdesetodnevni post svetog Martina’. Stoljeće kasnije papa Grgur Veliki skratio je vrijeme došašća na četiri tjedna i takva se tradicija zadržala do danas. Iako je ukinuo post, razdoblje došašća i danas se smatra periodom suzdržavanja od pretjeranih gozbi i slavlja, ali i vrijeme radosti te iščekivanja.
Katolici tradicionalno pred advent prave adventski vijenac. Još u antičko doba vijenac je bio simbol pobjede, a onaj adventski simbolizira borbu kršćanina protiv životnog mraka. Vjernici ga pletu od zimzelenih grančica bez početka i kraja, što označava vječnost, i na njega stavljaju četiri svijeće. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Tradicionalno, na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme za Isusov dolazak, i jedna ružičasta koja se palila kao znak radosti zbog Isusova rođenja. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića.
Kršćani četiri svijeće pale već više od 150 godina, a svaka od njih ima svoje značenje. Prva svijeća predstavlja mir, druga vjeru odnosno nadu, treća ljubav, a četvrta radost.
