Hrvatska je u prvih šest mjeseci na oko 30 posto lanjskog turističkog prometa, a Šibensko-kninska županija malo je iznad s 458.600 noćenja, odnosno 32 posto lani ostvarenih. I sam lipanj pokazuje blagi oporavak turizma u županiji sa skoro 32 posto lanjskog broja dolazaka i 36 posto lanjskih noćenja.
– U lipnju je više od 36 posto gostiju boravilo u kampovima, 34 posto u apartmanima, 27 posto u objektima na OPG-ovima, a manje od 14 posto u hotelima. Jasno je da gosti ove sezone biraju smještaj u kojem lakše održavaju socijalnu distancu – kaže Željana Šikić, direktorica Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.
U lipnju je na području županije boravilo dvije trećine stranih i trećina domaćih gostiju, a dobar rezultat ostvario je i nautički turizam.
– U ovoj globalnoj pandemiji neka stvari, za koje smo ranijih godina govorili da su nam nedostatak, idu nam u korist. Nikada nismo bili izrazita avio destinacija što je pogodilo južnije krajeve, a naši auto gosti su nam ostali vjerni te i dalje dolaze. Kako smo još uvijek destinacija koja glavninu prometa radi u srpnju i kolovozu, nadamo se da će nam ta dva mjeseca donekle izvući sezonu. I stalno isticani nedostatak hotelskih kapaciteta u ovoj krizi pokazuje se kao prednost jer gosti nerado biraju kolektivni smještaj. Okrenuti su nautici i kućama za odmor – konstatira Šikić.
Među destinacijama u našoj županiji najbolje rezultate ostvarile su donekle izolirana i manja turistička mjesta pa je tako Pirovac na skoro 60 posto lanjskog prometa, Murter na 58. Tribunj 53, a Betina na skoro 50 posto. U Kninu su turističke brojke relativno male, ali je ovogodišnji rezultat na čak 66 posto lanjskog.
U zadnjih 10 dana lipnja u svim turističkim mjestima na području Grada Šibenika bilježi se bolja popunjenost kapaciteta pa tako na području Šibenika danas boravi oko 2.500 gostiju. U lipnju je 8.461 gost ostvario 33.268 noćenja u komercijalnim objektima, što je 19 posto od lani ostvarenih brojki.
– Popunjenost je u zadnjih deset dana lipnja osjetno bolja nakon što je slučaj korone u Zadru naglo usporio rast turističkih dolazaka i noćenja. Od 20. lipnja do kraja mjeseca ostvaren je rezultat na razini 28 posto lanjskih brojki. Promijenila se i struktura gostiju tako da se smanjio omjer domaći-strani. U lipnju smo imali 37 posto gostiju iz Hrvatske i 63 posto stranaca, dok je lani u istom mjesecu bilo 14 posto domaćih i 86 posto stranaca – kaže Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Šibenika.
Iza najbrojnijih Hrvata slijede Nijemci i Slovenci pa za njima Slovaci, Česi, Poljaci i Austrijanci. Najveći broj gostiju, čak 45 posto od svih koji su u lipnju boravili na području Šibenika, bili su smješteni u Solarisu.
– Od skoro 8.500 gostiju, njih 3.800 boravilo je u kapacitetima Solarisa, a hoteli su i inače ostvarili najveći broj dolazaka, ukupno 3.389. U privatnom smještaju bilo je oko 2.600 gostiju, a u kampovima 2.230. Moram kazati i kako su najbolje popunjeni privatni apartmani na Kapriju i Žirju što potvrđuje da gosti ove sezone traže izdvojene, izolirane destinacije. Kaprije je u lipnju ostvarilo 77 posto lanjskog broja noćenja, a Žirje čak 91 posto – naglašava Karađole.
Dobra vijest je i da je više od 50 posto čarter flote na šibenskom području isplovilo, a to je još jedan vid turizma u kojem gost ima mogućnost izolacije.
Na razini prvih šest mjeseci Šibenik ima skroman rezultat iako su prva dva mjeseca, do izbijanja svjetske pandemije koronavirusa, počela puno bolje nego 2019. godine.
– U odnosu na lanjskih 110 tisuća dolazaka, od početka godine Šibenik je na samo 15 tisuća ili 14 posto, a ostvareno je nešto više od 52 tisuće noćenja u odnosu na lanjskih 342 tisuće. Ne bude li novih ‘potresa’ sa širenjem virusa, što je zaista nezahvalno za prognozirati, očekujem da bi Šibenik u srpnju i kolovozu mogao doći na oko 40 posto lanjskog turističkog prometa, a u takvim uvjetima bi posezona mogla biti i bolja od prošlogodišnje – oprezan je s očekivanjima Karađole.
