Čak 43 vrste vretenaca žive u NP Krka

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Knjigu, Vretenca nacionalnog parka Krka, su u Gradskoj knjižnici predstavili sva tri autora, Matija Franković, Tomislav Bogdanović i Drago Marguš, koji su kroz dugi niz godina suradnje i istraživanja široj publici predstavili rezultat 25-godišnjeg rada.

‘Možda vam je malo čudno da tri Slavonca predstavljaju i pišu knjigu o vretencima u  NP Krka, ali  vretenaca ima i na Plitvičkim jezerima i u Kopačkom ritu i u Lonjskom Polju tako da to i nije toliko čudo. Međutim,  brojka od 43 otkrivene vrste vretenaca na ovom području je impresivna. Cilj nam je bio da sve ono što smo u ovih, skoro, 25 godina proučavanja saznali i sakupili objedinimo u jednu cjelinu.  Danas ispred sebe imamo knjigu koja može poslužiti i kao znanstveno-popularni vodič, ali i kao štivo koje može popularizirati znanost i prirodu općenito. Uostalom, knjiga je i rađena jednim dijelom da se približimo svim slojevima društva, a da se malo i našalim, i ne preostaje nam ništa drugo od proučavanja prirode i lijepe naše s obzirom da smo cjelokupnu industriju uništili – kazao je Tomislav Bogdanović.

knjižnica

U cijelom svijetu okriveno je otprilike 6000 vrsta vretenaca. Koliko je to ustvari mala brojka govori i podatak da se neke druge vrste kukaca broje i u stotinama tisuća primjeraka samo jedne određene vrste.

Matija Franković

‘Kada govorimo o vretencima moramo imati na umu da se radi o vrsti koja na ovoj planeti živi preko 125 milijuna godina. Moramo znati i to da uvjeti života u tih 125 milijuna godina nisu bili kao danas.  U cijelom svijetu postoji oko 6000 vrsta vretenaca, što i nije neki veliki broj u svijetu kukaca,  dok ih na području Europe ima oko 170.  U Hrvatskoj ih ima 70 i samim tim  brojka od 43 vrste otkrivene na području NP Krka je fascinantna.  – kazao je Matija Franković. Reći ću vam na kraju još samo to da u ovih 25 godina proučavanja, o vretencima ne znamo ništa’ – u šaljivom tonu je završio Franković  te još jednom naglasio kako bi bila velika šteta da se i taj podatak i činjenica o postojanju ovolikog broja vretenaca bolje ne iskoristi u turističke svrhe.

Na kraju smo od ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, Matije Frankovića, saznali kako se vretenci u Japanu smatraju simbolom snage i pobjede, koja je povezana pričom iz njihove povijesti o ujedinjenju Japana, u što se mogao i sam uvjeriti razgovarajući sa japanskim turistima pri svojim istraživanjima.


Pratite nas i na društvenim mrežama: